akvakulturaPredmet potpore su ulaganja u komercijalnu proizvodnju akvatičnih organizama namijenjenih prehrani ljudi, s ciljem povećanja proizvodnje i jačanja konkurentnosti i održivosti akvakulture. Navedena mjera obuhvaća uzgoj riba i školjkaša u moru i slatkim vodama, a korisnici su pravne i fizičke osobe ovlaštenici povlastice za morsku i slatkovodnu akvakulturu.

Koliko i što se financira

Javna potpora u ovom natječaju iznosi 60% sveukupnih prihvatljivih troškova projekta. Ukupna sredstva javne potpore dostupna ovim natječajem iznose 5.010.000 EUR, a najviši iznos potpore po korisniku iznosi 1.000.000 EUR.

Prihvatljiva ulaganja su:

  • ulaganja u izgradnju, opremanje i rekonstrukciju mrjestilišta/uzgajališta;
  • ulaganja u opremanje mrjestilišta/uzgajališta;
  • ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje skladišnih prostora;
  • ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje objekata za maloprodaju;
  • ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje vodnih građevina;
  • ulaganja u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje otpremnih centara i centara za pročišćavanje školjkaša;
  • ulaganja u kupnju i opremanje specijaliziranih vozila, servisnih plovila, teglenica, plutajućih objekata, pontona ili kupnju radnih strojeva neophodnih za rad i održavanje uzgajališta;
  • ulaganja u kupnju opreme za unaprjeđenje uvjeta rada mrjestilišta i uzgajališta,
  • ulaganja u kupnju opreme za unaprjeđenje kvalitete proizvodnje na mrjestilištima i uzgajalištima isključivo u svrhu akvakulture;
  • ulaganja u kupnju, izgradnju ili postavljanje opreme i sustava fizičke i tehničke zaštite mrjestilišta/uzgajališta od divljih predatora;
  • ulaganja u kupnju opreme i sustava za nadzor mrjestilišta/uzgajališta;
  • nabavu instrumenata i opreme za praćenje parametara okoliša;
  • ulaganja u izgradnju i opremanje postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora na mrjestilištima/uzgajalištima za vlastite potrebe

Ciljevi ulaganja

Prihvatljiva ulaganja trebaju podupirati poboljšanje radnih uvjeta, higijene, zdravlja ljudi ili životinja te kakvoće proizvoda, smanjivanje negativnih utjecaja ili povećanje pozitivnih učinaka na okoliš te moraju doprinositi najmanje jednom od sljedećih ciljeva:

  • diversifikacija na nove vrste i proizvodnja vrsti s dobrim tržišnim izgledima;
  • provedba metoda uzgoja koje bitno smanjuju negativni utjecaj ili povećavaju pozitivan utjecaj na okoliš u usporedbi s uobičajenom praksom u sektoru akvakulture;
  • potpora tradicionalnim aktivnostima u akvakulturi koje su važne za očuvanje i razvoj gospodarske i društvene strukture i okoliša;
  • potpora za kupovanje opreme namijenjene za zaštitu mrjestilišta i/ili uzgajališta od predatora;
  • poboljšanje radnih i sigurnosnih uvjeta radnika u akvakulturi

Hrvatskoj će do 2020. godine iz Europskog fonda za ribarstvo biti dostupno 300 milijuna EUR. Za sva ostala pitanja oko izrade i prijave vaših projekata stojimo na raspolaganju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNacionalni program pomoći sektoru vina u razdoblju od 2014.-2018
Sljedeći članakMarijana Petir traži pomoć za proizvođače mlijeka i mandarina
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.