Prošlog tjedna na Plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu usvojen je tekst Proračuna EU za 2016. godinu u usklađenom obliku nakon provedenih pregovora između Vijeća i Europskog parlamenta. Prioriteti Europskog parlamenta bili su usmjereni prema učinkovitom suočavanju s migracijskom krizom te jačanju kompetitivnosti europskog gospodarstva kroz stvaranje uvjeta za otvaranje dostatnog broja održivih radnih mjesta, kao i kroz razvoj poduzeća i poduzetništva diljem EU. Europski proračun tako je izglasan u visini od 155 milijardi EUR u obvezama te 143,89 milijardi EUR u plaćanjima.
Prihvaćenim prijedlogom proračuna za 2016. godinu za migracijsku će se krizu izdvojiti 1.6 milijardi EUR više nego je prvotno predviđeno, a ta se sredstva mogu upotrijebiti fleksibilno, po potrebi. Također, Europski parlament je uspio u svojoj namjeri te je sredstva za rješavanje migrantske krize u visini 1,51 milijardi EUR izborio i putem mehanizma fleksibilnosti koje daje Višegodišnji financijski okvir od 2014. do 2020. godine. Zasebnim je amandmanima za proračun tekuće godine Europski parlament tražio da države članice višak od 2.3 milijarde EUR, proizašao iz kazni i carina, preusmjere u Uzajamni fond za Afriku koji se bavi uzrocima migracija te Fond za Siriju koji pomaže izbjeglicama u blizini Sirije. U svrhu jačanja europske kompetitivnosti na globalnoj razini proračun EU mobilizirao je dodatnih 24 milijuna EUR te je za tu namjenu sada odobreno 9,17 milijardi EUR.
Posebno treba istaknuti napore Europskog parlamenta uložene u „jačanje“ proračunskih stavki namijenjenih povećanju zaposlenosti i pomoći rastu malogi srednjeg poduzetništva. U tu svrhu osnaženo je financiranje programa Obzor 2020, COSME i Erasmus+ u visini za 543 milijuna EUR te sada ukupno iznosi 19,1 milijardi EUR. Također Europska komisija je zadužena za nastavak provedbe programa Inicijative za mlade te je dužna osigurati nastavak provedbe tog programa do 2020. godine. No, uz navedeno bilo je govora i o rezovima. Europske institucije svjesne su potrebe racionaliziranja svojih troškova zbog toga je u Višegodišnjem financijskom okviru te u međuinstitucionalnim ugovorima predviđeno kako će se broj zaposlenih u institucijama EU do 2020. godine smanjiti za 5 %. Taj dogovor slijedi i ovaj Proračun za 2016. godinu kroz smanjenje stavki koje su namijenjene radu Europskih institucija.
Sredstva namijenjena poljoprivredi i ruralnom razvoju zajedno s ribarstvom i zaštitom okoliša osigurana su unutar proračunske Glave 2 pod nazivom „Održivi rast“ u visini od oko 62,5 milijardi EUR. Od toga 42,3 milijarde EUR namijenjeno je izravnim plaćanjima u uređenju tržišta dok je još 20,2 milijardi Eura namijenjeno za ruralni razvoj, ribarstvo i zaštitu okoliša. Ukratko, može se reći kako je Europski poljoprivredni proračun (izravna plaćanja i organizacija tržišta s ruralnim razvojem) zadržan unutar okvira od oko 55,3 milijardi EUR te se očekuje kako će ciljanim mjerama ovaj predviđeni iznos postići željene rezultate. „Posebno raduje prihvaćanje prijedloga Europskog parlamenta o potrebi značajnije pomoći sektorima pogođenima krizom i ruskim embargom za što se tijekom cijeloga mandata i osobno zalažem. To je urodilo plodom te je zahtjev Parlamenta iz listopada o povećanju sredstava za hitne mjere u poljoprivredi prihvaćen i od strane Vijeća,“ rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.
Europski proračun za poljoprivredu posebno je ojačan potrebnim sredstvima za pomoć onima koji su najviše pogođeni krizom u poljoprivrednom sektoru. Kao pomoć poljoprivrednicima u proračunu je za posebne mjere predviđeno 698 milijuna EUR kako bi se umanjio utjecaj ruskog embarga te pomoglo određene sektore koji se nalaze u poteškoćama poput sektora mljekarstva i proizvođača svinjskog mesa. Glavi elementi toga paketa pomoći su financijska sredstva u visini 420 milijuna EUR za pogođene u sektoru mlijeka, pri čemu je za Hrvatsku predviđeno oko 1,8 milijuna EUR. Nacionalne vlasti u državama članicama taj iznos, ukoliko im to nacionali proračuni dopuštaju, mogu i udvostručiti. Novost je svakako i povećanje omotnice za promociju europskih poljoprivrednih proizvoda na unutarnjem i inozemnom tržištu koja bi s oko 111 milijuna EUR trebala pokriti programe u koje se mogu uključiti i proizvođačke organizacije, kao i omotnica od 30 milijuna EUR za distribuciju mlijeka i mliječnih proizvoda kao humanitarne pomoći. Ove mjere se nadograđuju na već predviđenih 200 milijuna EUR za izvanrednu pomoć sektoru voća i povrća i nekih mliječnih proizvoda zbog poremećaja tržišta uzrokovanog ruskim embargom na uvoz europskih poljoprivrednih proizvoda.
