Iskorjenjivanje bolesti životinja ima veliki utjecaj na sigurnost hrane i kvalitetu života ljudi, a gospodarski učinci još su veći. Status zemlje slobodne od bolesti jamči nesmetan promet i trgovinu životinjama, a samim time i nesmetan uzgoj i preradu. Mi smo zemlja koja ima izvrsno organiziranu i educiranu veterinarsku službu, a njihov predan rad i praćenje događaja u okruženju rezultirali su sjajnim postignućima u borbi protiv bolesti. Povećanje sufinanciranja naših programa od strane EU za 73% u odnosu na prošlu godinu izvrstan je pokazatelj da smo mi partner na kojeg se može računati. – izjavio je ministar Tomislav Tolušić.

 

Republika Hrvatska od 2013. godine članstvom u EU ostvaruje preduvjete za sufinanciranje programa praćenja, kontrole i iskorjenjivanja određenih bolesti životinja. Na godišnjoj razini sukladno propisima EU, odobravaju se nacionalni programi te se za iste nakon njihove provedbe, retrogradno, ostvaruje pravo povrata dijela utrošenih sredstava.

 

Tako je za 2018. godinu Europska Komisija odobrila Republici Hrvatskoj ukupno 13 programa (svi prijavljeni programi) i to za sljedeće bolesti:

  • Bjesnoću (oralna vakcinacija lisica) kao višegodišnji program,
  • Klasičnu svinjsku kugu u domaćih i divljih životinja,
  • Influencu ptica u domaće peradi i divljih ptica,
  • Bolest plavog jezika,
  • Bolest kvrgave kože,
  • Brucelozu ovaca i koza,
  • Goveđu spongiformnu encefalopatiju,
  • Salmoneloze peradi(rasplodna jata vrste Gallus gallus i pura, konzumne nesilice, tovni pilići i purani),
  • Antimikrobnu rezistenciju,

    a ukupno predviđeni maksimalni iznos sufinanciranja odobren za RH za 2018.  iznosi 3.839.000 Eura, što je 73% veći iznos od prethodne godine, kao rezultat dobro provedenih i odlično pripremljenih programa za ovu godinu.

     

    Provedba navedenih programa ima višestruku korist za sve građane Republike Hrvatske:

  • za proizvođače živih životinja jer se istima ostvaruju preduvjeti potrebni za slobodnu trgovinu kako živim životinjama tako i njihovim proizvodima, a
  • dodatno se podiže razina kvalitete javnog zdravlja s aspekta sigurnosti hrane i iskorjenjivanja pojedinih osobito opasnih i neizlječivih/smrtonosnih bolesti kao što je bjesnoća.

 

Iako su u posljednjih sedam godina svi opsežniji nacionalni programi vezani na zdravstvene statuse domaćih životinja u pravilu u cijelosti bili financirani iz sredstava državnog proračuna, njihovim sufinanciranjem od strane EK dodatno je otvorena mogućnost podmirivanja troškova provedbe drugih mjera iz sredstava državnog proračuna i time rasterećenja proizvođača.

 

Provedba programa za navedene bolesti provodila se i prije članstva RH u EU, prvi opsežni programi iskorjenjivanja bolest provode se kontinuirano od 2005. godine, na način da su mjere propisane programima bile u cijelosti financirane iz Državnog proračuna. Također treba naglasiti da bi se predmetni programi provodili neovisno o opciji sufinanciranja od strane EK jer su statusi koji proizlaze iz njih preduvjet za poboljšanje konkurentnosti hrvatskih proizvođača te preduvjet slobodne trgovine sa zemljama članicama EU i brojnim trećim zemljama.

 

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUlaganje u ekološko kozarstvo i ovčarstvo
Sljedeći članakSve više OPG-a odlučuje se na uzgoj batata
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.