Knedle su obožavali Nikola Tesla, Mozart i car Ferdinand, a pripremane su i na Banskom dvoru. Obožavamo ih i svi mi danas, baš kao i naša djeca! Tradicionalno jelo sa preko 2.000 godina dugom povijesti 08. rujna proslavlja svoj Svjetski dan knedli!

Prošle su tri godine otkako su se državljani 42 zemlje širom svijeta izjasnili da je svijetu potreban dan kada će se slaviti knedle. Odrastali smo uz ovu poslasticu i za knedle nas vežu lijepe uspomene obiteljskih okupljanja kada su naše mame i bake tijekom ljeta kuhale knedle s marelicama ili s početkom jeseni knedle sa šljivama.

Mamine knedle obožavao je i Nikola Tesla, a u njima su uživali i Mozart i car Ferdinand, koji je na zapovijed morao da ih dobije bez obzira na to u koje godišnje doba je želio jesti svoju omiljenu poslasticu. Iz Novodvorske kuharice doznajemo da su knedle s pečenim šljivama također pripremane na dvoru bana Jelačića.

Od onih tradicionalnih knedli sa šljivama i marelicama, danas su se razvila brojna druga punjenja knedli, bila ona s raznim vrstama čokolade, kremama od pistacia, badema ili oraha, pa i inovativnih voćnih.

Opravdanost uspostavljanja Svjetskog dana knedli, pored tradicije duge preko dvije tisuće godina, potvrđuju i novi inovativni okusi koji su se pojavili na internetu poput kombinacija yuzu voća iz Istočne Azije i borovnice ili crne maline s ruby čokoladom dobijenom iz nove vrste kakaovca koja se uzgaja u Ekvadoru, Brazilu i Obali Slonovače.

Najbolji recept za proslavu Svjetskog dana knedli je:

  1. Okupite obitelj ili prijatelje 08. rujna
  2. Pripremite domaće knedle
  3. Uživajte u zajedničkim trenucima uz ove neodoljive slastice

Na taj način kreirat ćete nove uspomene i produžiti tradiciju prenošenjem ljubavi prema knedlama na nove generacije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakBumbarov let važan u poljoprivredi
Sljedeći članakOdržan sastanak na temu unaprjeđenja korištenja plavog dizela
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.