Na ovotjednoj izvanrednoj sjednici održanoj u Strasbourgu, članovi čak tri Odbora Europskog parlamenta – Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj te Odbora za industriju, istraživanje i energiju raspravljali su o provedbi Europske strategije za šume, a u kontekstu izmjena europskog zakonodavstva koje uključuje energetsko-klimatski paket zakona i paket zakona o kružnom gospodarstvu. Odbori su također raspravili i generalnu politiku šumarstva u okvirima ruralnog razvoja.

 

Stavove Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj, koja prema svojoj nadležnosti putem potpora ruralnom razvoju prati i politiku šumarstva, premda je ona u isključivoj nadležnosti država članica, iznio je povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan. Hogan je istaknuo važnost suradnje koju ima s povjerenicima zaduženima za pitanja okoliša, gospodarstva i industrije, klime i energetike. Podsjetio je zastupnike na prioritete rada Europske komisije u mandatu predsjednika Jean-Claude Junckera koji su osobito bitni za ovo područje djelovanja. Od deset prioriteta Europske komisije, čak dvije su prioritetne politike povezane sa šumarstvom: politika prema rastu ulaganja i otvaranju novih radnih mjesta te politika ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama koja uključuje i energetsku efikasnost.

 

Nacionalne šumarske politike poduprijete su drugim stupom Zajedničke poljoprivredne politike te je Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj u razdoblju od 2014. do 2020. godine osigurano 8,2 milijarde EUR-a, od čega je 2.2. milijarde EUR-a predviđeno za mjere reforestacije na više od 0.5 milijuna hektara, a više od 200.000 korisnika moći će ta sredstva koristi za osposobljavanje, profesionalnu edukaciju i trening uključujući i djelovanje savjetodavnih službi. Za ulaganje u ekološke investicije u šumarstvu predviđeno je 1,5 milijardi EUR-a za više od 90.000 korisnika te još 1.5 milijardi za pokrivanja šteta u šumama nastalih zbog elementarnih nepogoda. Dodatna sredstva u iznosu od 800 milijuna EUR-a uložit će se u razvoj novih tehnologija i troškove pomocije proizvoda od drveta.

 

Šume u EU protežu se na 161 milijun hektara (4 % svjetskih šumskih površina). Pokrivaju 38 % površine Unije, no nisu jednoliko raspoređene: u šest država članica (Finska, Francuska, Njemačka, Poljska, Španjolska i Švedska) nalazi se dvije trećine europskih šumskih. Osim toga, njihova se važnost na nacionalnoj razini uvelike razlikuje: dok više od 60 % površine Finske, Švedske i Slovenije prekrivaju šume, taj omjer u Nizozemskoj i Ujedinjenoj Kraljevini iznosi tek 11 %. Hrvatska ima 48% kopnene površine pokrivene šumama. Povrh toga, za razliku od brojnih područja u svijetu gdje je krčenje šuma i dalje velik problem, šumska se površina EU-a povećava. Između 1990. i 2000.godine narasla je za 11 milijuna hektara, prije svega zahvaljujući prirodnom širenju i naporima pošumljavanja. Taj se trend nastavio i nakon 2000. godine.

 

U Europi postoji svijest o potencijalima u šumarstvu, a posebno potencijalima pojedinih država članica koje su svoje šumsko bogatstvo sačuvale i koje ga odgovorno koriste i obnavljaju. Pred zastupnicima Europskog parlamenta je paket zakona o kružnom gospodarstvu te klimatsko energetski paket zakona koji se odnosi na uporabu zemljišta i šumarstvo, a u slijedećih nekoliko tjedana očekuje se i tzv. „božićni energetski paket“ zakonodavstva iz energetike uključujući i prijedlog izmjene Direktive o obnovljivoj energiji.

 

U raspravi se hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir osvrnula na prijedlog Uredbe o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama (LULUCF) koji je predstavljen tijekom ljeta.

 

„Stječe se dojam kao da se na iste polazne pozicije stavlja sve države članice bez obzira imale one 60% površina pod šumama ili pak 11%,“ rekla je Petir, navodeći kako dobro i održivo gospodarenje šumama treba uzeti u obzir jer se u suprotnom države članice koje imaju potencijal za razvoj tog sektora ne podupire u njihovom razvoju i većem korištenju šumskih površina. “Hrvatska ima poseban način gospodarenja šumama koji je vjerojatno svojstven i drugim podunavskim zemljama. Mi imamo kvalitetnu sirovinu te stabla stara i po 120 godina. Stavljanjem svih država članica pod znak jednakosti posebnost pojedinih EU zemalja, kao i njihovo održivo gospodarenje šumama, ne dolazi do izražaja. Naše šumske površine se ne sijeku do posljednjeg stabla, već se posječeno stablo zamjenjuje novim. Na taj se način upravo čuvaju i ekološke funkcije šuma,“ zaključila je Petir te zatražila da se to vrednuje u novom zakonodavnom paketu.

 

Hrvatska treba nastojati približiti svoje politike i viziju razvoja politikama usmjerenima povećanju ulaganja i otvaranju novih radnim mjesta upravo u zelenim tehnologijama za što imamo izvrsne potencijale. Međutim, putem svojih predstavnika u Vijeću i Parlamentu moramo se izboriti za adekvatno vrednovanje svojih očuvanih ekoloških potencijala te ih upotrijebiti na održiv način i sa što većim uključivanjem naših građana kako bi oni imali koristi od tih potencijala, a ne neke uske interesne skupine kao što je do sada bio slučaj. Na tom putu potrebna nam je suradnja svih uključenih u kreiranje europskog zakonodavstva kako bismo ostvarili željne ciljeve: gospodarski rast i radna mjesta te očuvanje našeg okoliša i prirode.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRezultati provedenog inspekcijskog nadzora mesa u 10 odobrenih objekata koji opskrbljuju trgovačke lance u Republici Hrvatskoj
Sljedeći članakPovlačenje i opoziv proizvoda – “Pureća prsa – svježa”, 750 g, LOT broj L05176064, rok trajanja 24.11.2016. iz SPAR Hrvatska d.o.o.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.