Agrokor je  8. lipnja 2017. godine sklopio  Ugovor o najstarijem (super-priority) kreditu kojim je predviđena i tranša kredita u iznosu od najviše ukupno 100 milijuna eura od kojih će se 50 posto koristiti za refinanciranje starog duga, a 50 posto za potrebe tekućeg poslovanja, u kojoj kao kreditodavatelji mogu sudjelovati dobavljači Agrokora i/ili njegovih povezanih društava uz istovremenu isporuku robe / pružanje usluga.

Jučer je na web stranici Agrokora objavljen službeni poziv dobavljačima za sudjelovanje u ovoj tranši kredita. Zainteresirani dobavljači trebaju ispunjavati  sljedeće uvjete:

(1)       da prema Agrokoru i/ili povezanom društvu imaju nepodmirenu tražbinu s osnove isporučene robe / pružene usluge koja je nastala prije donošenja rješenja o otvaranju postupka izvanredne uprave ;

(2)       da je takva tražbina prijavljena izvanrednom povjereniku sukladno odredbi članka 30. stavak 1. Zakona, te da za tu tražbinu, po razumnoj prosudbi izvanrednog povjerenika, postoji vjerojatnost da će biti priznata u postupku izvanredne uprave;

(3)       da su spremni s Agrokorom i/ili povezanim društvom  sklopiti novi ugovor o isporuci robe / pružanju usluga, uz cijenu i ostale kupoprodajne uvjete koji su jednaki najpovoljnijim ponuđenim u posljednjih šest mjeseci (uključujući pri tome i sve komercijalne popuste);

(4)       da je ponuđena roba / usluge po količini, vrsti, kakvoći i drugim uobičajenim parametrima takva da, po diskrecijskoj ocjeni Agrokora, omogućava nastavak poslovanja;

(5)       da su spremni pristupiti krovnom ugovoru o financiranju i prihvatiti sva prava i sve obveze koje iz tog ugovora proizlaze.

Agrokor ovim putem pozivadobavljače koji ispunjavaju sve gore navedene uvjete da najkasnije do 25.8.2017. godine u 17 sati daju Izjavu o namjeri sudjelovanja u financiranju Agrokora i/ili njegovih povezanih društava uz istovremenu isporuku robe odnosno pružanje usluga.  Obrazac izjave je dostupan na sučelju web stranice Agrokora na slijedećoj poveznici: https://izjava.agrokor.hr/ .

U slučaju da u prikupljenim izjavama ukupno iskazana namjera za sudjelovanje u financiranju bude veća od raspoloživog  iznosa za potrebe tekućeg poslovanja od 50 milijuna eura, Agrokor zadržava pravo napraviti alokaciju udjela u financiranju, u skladu s uvjetima objavljenim u pozivu na davanje izjave o namjeri sudjelovanja.

Prije donošenja odluke o davanju Izjave temeljem ovog poziva, Agrokor poziva sve potencijalne sudionike da prouče podatke i objave na internetskoj stranici Agrokora te da samostalno procijene financijsko stanje, potencijal i čimbenike rizika vezane uz Agrokor i da tek temeljem toga donesu odluku o eventualnom davanju Izjave. Radi izbjegavanja svake dvojbe, Agrokor posebno napominje da se davanje Izjave još ne smatra sudjelovanjem u predloženom financiranju te Agrokor ne preuzima obvezu da davatelju Izjave omogući sudjelovanje u tom financiranju. 

Prethodni članakKako se tretira i gnoji jednogodišnja sadnica cijepljenog kestena?
Sljedeći članakRazloga za propadanje usjeva može biti više
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.