Azijska pamučna štitasta uš, latinskog imena Takahashia japonica, jedan je u nizu neželjenih „došljaka“ u Europu iz drugih dijelova svijeta. Taj neobičan kukac porijeklom je iz Japana, a u Europi je po prvi puta zabilježen 2017. godini na stablima duda (murve) u Italiji. Godinu kasnije nađen je u privatnom vrtu na stablu magnolije u Velikoj Britaniji, a 2022. potvrđen je u Ukrajini.
U Hrvatskoj je prvi puta nađen 2020. na stablu albicije u Puli. Nakon javne kampanje pokrenute u Istri, ta štitasta uš zabilježena je na ukupno sedam lokaliteta na užem području Pule, na stablima albicije, murve i javora.
Na području Europske unije azijska pamučna štitasta uš je zabilježena samo u Italiji i Hrvatskoj. Vrsta trenutno nije regulirana kao karantenski štetni organizam, no prema procjenama Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), zadovoljava kriterije za razmatranje tog statusa. Glavna nepoznanica veže se uz procjenu štetnosti azijske pamučne štitaste uši. Za sada nije moguće pretpostaviti koliko bi ta strana vrsta mogla biti štetna u Europi, uključujući i Hrvatsku. Oprez je svakako potreban. To su razlozi zašto se azijska pamučna štitasta uš pratila u protekloj godini. Nadzor azijske pamučne štitaste uši u 2024. godini proveden je u osam županija. Štetnik je zabilježen samo na području grada Pule. To znači da se još nije proširio, no očigledno se udomaćio. Tijekom svibnja, azijska pamučna štitasta uš nađena je na stablima duda, javora, albicije, dunje i koprivića.
Azijska pamučna štitasta uš vrlo je prepoznatljiva. Od travnja do lipnja stvara dugačke, voštane, bijele jajne vreće koje izgledaju kao vitice i vise s kore grana napadnutih biljaka. Iz tih neobičnih tvorevina izlaze sitne ličinke koje se hrane sisanjem biljnih sokova na naličju listova. Ishrana te štitaste uši može dovesti do žućenja (kloroze) lišća, sušenja pupova i otpadanja listova. U slučaju jakog napada, može doći do sušenja grana i čitavih stabala.
Azijska pamučna štitasta uš napada velik broj biljaka. Važnije ukrasne i šumske biljke domaćini štetnika su javor, albicija, joha, grab, koprivić, likvidambar, magnolija, dud, vrba i brijest. Kao domaćini navode se i voćarske kulture poput agruma, dunje, kakija, oraha, jabuke, trešnje i kruške. Suzbijanje azijske pamučne štitaste uši prilično je zahtjevno. U gradskim sredinama praktično je moguća samo rezidba zaraženih grana u zimu ili proljeće.
U slučaju da na stablima zamijetite prisutnost jajnih vreća nalik na azijsku pamučnu štitastu uš, možete javiti Centru za zaštitu bilja HAPIH-a. U laboratorijama Centra nalaz se može potvrditi i mogu se dobiti preporuke kako ukloniti i suzbiti štetnika.
