src=Limburgerhof, Njemačka – Kao termin lansiranja određeno je ljeto 2016.: učenički projekt V3PO uz potporu BASF-a odletjet će na Međunarodnu svemirsku postaju (ISS). Iza projekta V3PO stoje tri učenika poljoprivredne strukovne Škole Edith Stein u njemačkom gradu Ravensburgu, koji žele saznati mogu li reznice biljaka razviti korijen u bestežinskim uvjetima i kako se korijen ponaša tijekom vremena.

Glavno je pitanje koje su postavili Maria je li u svemiru moguće vegetativno razmnožavanje povrća zahvaljujući kojem bi se proizvodile svježe namirnice za svemirske misije, a da se ne moraju nositi velike količine sjemena. BASF i NASA zainteresirali su se za to pitanje. BASF pruža znanstvenu podršku projektu, a NASA je rezervirala mjesto za eksperiment na ISS-u.

“To je možda najneobičniji terenski eksperiment u kojem smo moj tim i ja ikada sudjelovali,” rekao je dr. Sebastian Rohrer iz Odjela za biologiju rane primjene fungicida BASF-ovog Sektora zaštite bilja. “Željno iščekujemo lansiranje i znatiželjni smo kakvi će biti rezultati.”

Dosad su se eksperimenti u bestežinskim uvjetima bavili rastom korijena tijekom klijanja sjemena. Za razliku od sjemenki, reznice nemaju korijenski sustav. Učenici žele istražiti mogu li reznice razviti korijen, izbojke i listove bez utjecaja gravitacije i kako to čine. Istovremeno će se na Zemlji, dakle, u uvjetima gravitacije, odvijati kontrolni eksperiment. Ako se reznice mogu primijeniti za vegetativno razmnožavanje u bestežinskim uvjetima, to će biti značajan napredak u nastojanjima da se osigura hrana uzgojena u svemiru za dugotrajne svemirske letove, primjerice na Mars.

 

BASF radi s agronomima budućnosti

BASF je jedina tvrtka koja pruža znanstvenu podršku. “Naša srca kucaju za istraživanje. Uvijek smo u potrazi za inovativnim rješenjima za globalne probleme. To znači da volimo revolucionarne ideje i nekonvencionalna razmišljanja. Zato podupiremo tim projekta V3PO znanstvenim savjetima. Dobit ćemo ne samo saznanja o ponašanju biljaka nego i inspiraciju za nova proizvodna područja,” rekao je dr. Harald Rang, viši potpredsjednik Istraživanja i razvoja u BASF-ovom Sektoru zaštite bilja.

 

Kako bi mogli razviti odgovarajući plan eksperimenta, učenici su završili praksu u BASF-ovom Poljoprivrednom centru u Limburgerhofu. Tamo su se pripremili za eksperiment koji će se provoditi u laboratorijima Kennedy Space centra na Floridi. Velika je vjerojatnost da će reznice, kad se nađu u svemiru, zbog razlika u temperaturi i vlažnosti biti zagađene bakterijama ili gljivicama. To je područje u kojem BASF pruža svoja znanja – i proizvode. BASF-ovi fungicidi pomoći će da se reznice zaštite od gljivičnih bolesti tijekom istraživanja na ISS-u te na putu tamo i natrag.

 

O BASF Sektoru zaštite bilja

BASF-ov Sektor zaštite bilja, koji je u 2015. godini ostvario promet veći od 5,8 milijardi eura, nudi inovativna rješenja za poljoprivredu, travnjake i ukrasno bilje, suzbijanje štetnika i javno zdravlje. Zahvaljujući širokom portfelju aktivnih sastojaka, tretmana sjemena, proizvoda za biološku kontrolu, formulacija i usluga poboljšava se učinkovitost proizvodnje visokokvalitetne hrane i zaštita od gubitaka poslije žetve, oštećenja objekata i prijenosa bolesti. Isporukom novih tehnologija i prijenosom znanja, BASF-ov Sektor zaštite bilja podupire uzgajivače i tvrtke koje se profesionalno bave suzbijanjem štetnika u naporima da unaprijede svoj život i život društva. Dodatne informacije mogu se naći na internetu na www.agro.basf.com

Prethodni članakPravo na presliku sudske presude
Sljedeći članakZašto grinje šiškarice postaju sve štetnije?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.