Odbor za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta na svojoj je sjednici održanoj u Strasbourgu ovog tjedna raspravljao o izvješću  „Budućnost hrane i poljoprivrede“ koju je u ime Kluba Europske pučke stranke (EPP) sastavio njemački zastupnik Herbert Dorfmann.

Dorfmann pozdravlja namjeru da se Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) pojednostavi i modernizira, no u svom izvješću naglašava da cjelovitost jedinstvenog tržišta i istinska zajednička politika moraju biti najvažniji prioriteti reforme. Između ostalog poziva Komisiju da državama članicama i regijama omogući veću fleksibilnost u okviru pravila „de minimis“ za poljoprivredu te smatra da je potrebno zadržati postojeću strukturu sastavljenu od dvaju stupova, osobito prvi stup koji je namijenjen za dohodovnu potporu poljoprivrednika.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pohvalila je nacrt Izvješća svoga kolege te je kazala kako je „mišljenje hrvatskih poljoprivrednika i stručnih udruženja o ovom nacrtu dokumenta uglavnom pozitivno“. Ona smatra kako postoji prostor za unaprjeđenje i otklanjanje nedostataka na kojima bi trebalo poraditi do njegove završne verzije te je najavila da će podnijeti amandmane. Petir smatra da veći naglasak treba staviti na važnost ZPP-a u podizanju prihoda u poljoprivredi i ruralnim prostorima.

„Prosječni prihod poljoprivrednika u EU je niži od prosječnog prihoda u drugim gospodarskim sektorima što poljoprivredu čini neatraktivnim zanimanjem. Loši rezultati su već vidljivi, pogotovo u prosječnoj starosti nositelja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što iziskuje neodgodivu generacijsku obnovu. Zato se i kod prijedloga za pravedniju raspodjelu izravnih plaćanja, uz predložene elemente, moraju razmotriti i razlike u dohotku poljoprivrednika“, kazala je Petir.

Ona je također naglasila kako „treba poraditi i na tome da se uvjeti pristupa kapitalu i razina kamatnih stopa za poljoprivrednike ujednače na razini zajedničkog tržišta kako ne bi bilo diskriminacije koja danas postoji“.

Ukazala je i na važnost šumarstva i bioekonomije koji u ovom Izvješću nisu spomenuti premda predstavljaju značajan izvor dodatnog prihoda ruralnih područja. Petir smatra kako prepoznavanje značaja tog sektora i mogućnosti koje on daje u podizanju kvalitete života u ruralnim prostorima moraju uzeti u obzir, ali tako da se poštuje nadležnost država članica.

„U Hrvatskoj u potpunosti podržavamo orijentaciju izvješća prema usmjerenim potporama na mala obiteljska gospodarstva jer su ona strateški važna za budućnost poljoprivrede i ruralnog razvoja“, napominje Petir.

Komisija je u studenom 2017. donijela komunikaciju o modernizaciji i pojednostavnjenju zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) „Budućnost hrane i poljoprivredeË® čiji je cilj pružiti osnovu i okvir za raspravu između svih relevantnih dionika u 27 država članica EU-a.

U novom kontekstu ZPP-a Europska komisija razmatra vodeću ulogu poljoprivrede na globalnom planu koji jamči sigurnu opskrbu hranom za 500 milijuna građana Unije. Ističe poljoprivrednike kao prave čuvare prirodnog okoliša s obzirom na to da se brinu o prirodnim resursima na 48% površine EU te još na 36% ako se uračuna šumarstvo. 

Nakon Komunikacije uslijedit će zakonodavni prijedlozi kao pravna osnova za sljedeće programsko razdoblje 2020. – 2027. Prijedlozi će biti objavljeni nakon donošenja Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) predviđenog za svibanj 2018.

Vezana vijest: http://www.petir.eu/novosti/hogan-predstavio-odboru-za-poljoprivredu-novi-program-zajednicke-poljoprivredne-politike-buducnost-hrane-i-poljoprivrede/3475

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakCroVin – Prvi središnji stručni skup vinogradara i vinara hrvatske
Sljedeći članakNewsletter 5/2018
Alen
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.