Jeste li znali da 28. studenog obilježavamo Međunarodni dan Mediterana? Dan je to kada bismo trebali itekako dobro promisliti o ovom našem komadiću Zemlje, osvrnuti se oko sebe i napraviti nešto da sačuvamo taj prelijepi Mediteran koji je po mnogima jedno od najidealnijih mjesta za život. Povodom ovog dana u Zadru nas očekuje niz događanja pa tako svi koji se nađu u Donatovom gradu mogu uživati u filmovima, predstavi, promociji knjige te izložbi fotografija.

Ugroženost Mediterana ogleda se prije svega u ekološkim, ali i gospodarskim te demografskim kategorijama. Jednako tako kao što je Mediteran pun bioraznolikosti i georaznolikosti te predstavlja mjesto nastanka mnoštva jedinstvenih staništa i vrsta, toliko je i krhka ravnoteža koja te različitosti drži na okupu, o čemu svjedoče brojne posljedice klimatskih promjena ili zagađenja uzrokovanih prvenstveno ljudskim djelovanjem. Isti se komentar iz područja ekologije može prenijeti i na gospodarske, odnosno demografske teme, s obzirom na krizu s kojom se zemlje Mediterana suočavaju već niz godina – od gospodarskih problema i izazova (ne)održivog razvoja, do društvenih previranja i migrantskih ‘valova’…

Obzirom da Međunarodni dan Mediterana ima za cilj stvoriti jedinstveni zamah kako bi se pružila vidljivost pozitivnih priča o suradnji u regiji, to je također podsjetnik da svi dijelimo mediteranski identitet, pri čemu je kulturna dimenzija važna komponenta onoga tko smo i odakle dolazimo.

Istovremeno, obilježavanje Međunarodnog dana Mediterana pruža priliku za pokretanje projekata i inicijativa, kao i za održavanje događaja, okruglih stolova, izložbi i festivala diljem regije kako bi se ojačale veze između dviju obala, promičući međukulturnu razmjenu i prihvaćajući različitosti te gradeći zajednički identitet, zajedničko naslijeđe i ljubav prema Mediteranu. To je podsjetnik da naše sličnosti uvelike pobjeđuju naše razlike i da svi dijelimo mediteranski identitet.

Međunarodni dan Mediterana obilježava se u 42 države, a u Hrvatskoj će biti obilježen u Zadru, 27. i 28. studenog.

Ovogodišnjim programom obilježavanja Međunarodnog dana Mediterana, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva će, u suradnji sa Zakladom Anna Lindh te članovima Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu, koje je koordinator, naglasiti ovaj datum kao priliku za promicanje međukulturalne razmjene, razvijanje suradnje, prihvaćanje različitosti i jačanje mediteranskog identiteta.

Prvo u nizu događanja je promocija knjige „Humor i Mediteran“, koja će biti održana 27.11. s početkom u 11:00 sati u IMPACT centru. Istoga dana, s početkom u 17 sati, u Galeriji ZadArt bit će otvorena izložba fotografija Stipe Suraća „Ola Olea”.

U Polivalentnoj dvorani Providurove palače održat će se projekcija višestruko nagrađivanog dokumentarnog filma ‘Gori more (Fucoammare)’ s početkom u 19 sati.

U isto vrijeme na istom mjestu, ali dan kasnije, moći će se pogledati igrani film ‘Luzzu’.

Također, na sam Međunarodni dan Mediterana, 28. studenoga 2023. godine, u IMPACT centru, bit će održan Okrugli stol pod nazivom “Djelujmo ZA Mediteran!”, na kojem će sudjelovati veleposlanici MED9 zemalja u Hrvatskoj te međunarodni i domaći stručnjaci iz različitih područja izazova s kojima se Mediteran susreće kao, naprimjer, održivi razvoj lokalnih zajednica, migracije, starenje stanovništva i demografija, klimatske promjene, održivi turizam, energija i slično.

Završni događaj ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana Mediterana je plesna predstava ‘More ko žena miče pločice svojih dragulja’ koju će 28.11. s početkom u 19:00 sati u Crkvi sv. Donata izvesti Zadarski plesni ansambl. Riječ je o multimedijalnoj predstavi koja sadrži interdisciplinarne elemente koje ujedinjuje i čini homogenim konkretan, a istovremeno apstraktni motiv mora. Kao inspiracija za ovu cjelovečernju predstavu poslužila je pejzažna pjesma Miroslava Krleže „Bonaca u predvečerje“, čija će atmosfera na izvedbi biti dočarana svjetlom, slikom, pokretom i zvukom.

Prethodni članakMirisna jesenska poslastica
Sljedeći članakProblem šteta od životinja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.