WWF na Dan planeta Zemlje poziva donositelje odluka na usvajanje ambicioznih i konkretnih planova za zelenu i održivu budućnost.

Čovječanstvo se trenutno nalazi između dvije krize – zdravstvene, uzrokovane korona virusom te klimatske krize, čija je posljedica, između ostalog, pad biološke raznolikosti. Obje predstavljaju prijetnju za čovječanstvo i svijet koji nas okružuje.

Prije 50 godina prvi put obilježen je Dan planeta Zemlje kao odgovor znanstvenika i građana na ekološke katastrofe koje su tada eskalirale, poput izlijeva nafte, zagađenja vode i zraka. Možemo reći da borba za bolji svijet nije bila uzaludna te da smo donekle poboljšali način života usvajanjem niza konvencija i zakona o zaštiti okoliša poput Konvencije o biološkoj raznolikosti, Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime, Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, Arhuške konvencije i drugih.

Planet Zemlja, naš jedini dom, danas je na izmaku snage zbog posljedica čovjekova djelovanja i nepromišljene eksploatacije zemljinih resursa. Najnoviji izvještaj Copernicusa, programa Europske unije za promatranje Zemlje, pokazuje kako je 2019. godina bila najtoplija godina od početka mjerenja. Odlaganje ozbiljnog bavljenja klimatskom krizom ima svoju cijenu, što zemlje Balkana itekako osjećaju – od sve izraženijih temperaturnih ekstrema do zagađenog zraka zbog zastarjele industrije poput termoelektrana.

Zdravstvena kriza ne smije biti razlog, niti izgovor vlada regije da zanemare politiku i mehanizme ublažavanja druge krize – klimatske. Moramo se suočiti s onim što je neosporno – posljedice klimatske krize su prisutne u obliku dužih sušnih perioda, ekstrema oborina i povećanih temperatura“, ističe Duška Dimović iz WWF Adrije.

Zdravlje planeta i čovjeka nije odvojivo. WWF zahtijeva od donosioca odluka u regiji da krenu s primjenom ambicioznih i konkretnih politika i planova, koji su utemeljeni na znanstvenim činjenicama i preporukama te da dosljedno implementiraju međunarodne sporazume. Industrija fosilnih goriva i drugih neodrživih izvora energije mora postati stvar prošlosti kako bi sačuvali planet.   

WWF poziva građanke i građane da daju Glas za planete Zemlju te da doznaju koje konkretne korake mogu poduzeti kako bi mogli doprinijeti zdravoj i sigurnoj budućnosti.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNewsletter 07/2020
Sljedeći članakOtvaranje obrta za prodaju prehrambenih proizvoda
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.