Objavljen je prvi natječaj za provedbu Podmjere 3.1. „Potpore za novo sudjelovanje u sustavima kvalitete“, tipa operacije 3.1.1. „Potpora za sudjelovanje poljoprivrednika u sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode i u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje“.

Za ovaj natječaj raspoloživo je ukupno milijun eura u kunskoj protuvrijednosti, a sredstva potpore se dodjeljuju proizvođačima poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji će se uključiti u sustav kvalitete ili sustav ekološke proizvodnje i čiji će proizvodi na tržište biti plasirani s nacionalnom ili EU oznakom zaštite izvornosti (ZOI), zemljopisnog podrijetla (ZOZP) ili zajamčeno tradicionalni specijalitet  (ZTS).

Potpora se dodjeljuje i proizvođačima čiji će proizvodi biti označeni znakom iz jednog od neobveznih nacionalnih ili EU sustava kvalitete, kao i ekološkim znakom, odnosno znakom kojim se potvrđuje da se radi o proizvodu iz prijelaznog razdoblja s konvencionalne na ekološku proizvodnju.

Do sada smo ovakve aktivnosti financirali sredstvima Državnog proračuna, a od sada koristimo sredstva iz EU fondova kojim će hrvatski proizvođači hrane moći zaštititi svoj proizvod i učiniti ga prepoznatljivim na domaćem i EU tržištuizjavio je ministar Tolušić povodom otvaranja još jednog u nizu natječaja za mjere Programa ruralnog razvoja RH.

Za sve buduće korisnike, čiji će poljoprivredni  i prehrambeni proizvodi tek biti uključeni u sustave kvalitete, prihvatljivi su troškovi ulaska u sustav kvalitete, godišnji troškovi sudjelovanja u sustavu, troškovi stručne kontrole i certifikacije te troškovi tiskanja znaka kvalitete kojim će proizvod biti označen.

Prihvatljivi troškovi za korisnike koji se već nalaze u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje su troškovi tiskanja ekološkog znaka ili znaka za proizvod u prijelaznom razdoblju.  Pojedini korisnik godišnje kroz jednokratnu isplatu može dobiti najviše do 3.000 eura, odnosno 15.000 eura tijekom 5 godina.

Intenzitet  javne potpore za sudjelovanje u sustavu kvalitete iznosi 100 posto od ukupno prihvatljivih troškova, a s 25 posto potpore sufinancirat će se troškovi vezani uz ekološki znak, odnosno znak proizvoda koji je u prijelaznom razdoblju s konvencionalne na ekološku proizvodnju.

Zahtjevi za potporu mogu se početi popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 17. srpnja 2017. do 18. rujna 2017., a prvi preduvjet prijave je upis u Evidenciju korisnika potpora u ruralnom razvoju i ribarstvu. Vodič kroz upis objavljen je na stranici www.appprrr.hr, a sam natječaj i na stranici www.ruralnirazvoj.hr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako dobiti reznice malina i kupina?
Sljedeći članakDa li se na ilovači nakon bora i smreke može zasaditi vinograd?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.