Zbog velikog broja zaprimljenih zahtjeva izmjenama Natječaja za provedbu podmjere 17.1 „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“ ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore povećan je s 75 milijuna kuna na 118,5 milijuna kuna. Ovaj iznos, uvećan za 43 milijuna kuna, bit će dovoljan za isplatu potpore svim prihvatljivim korisnicima.

Prihvatljivi korisnici su fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, a maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku je 75.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i odnosi se na godinu za koju su zahtjevi za isplatu potpore podneseni. Intenzitet potpore iznosi do 70% prihvatljive premije osiguranja.

Kako bi se povećao interes poljoprivrednika za osiguranje vlastite proizvodnje te smanjile štete koje nastaju zbog elementarnih nepogoda i klimatskih promjena, Ministarstvo poljoprivrede je uvelo značajna pojednostavljenja u podmjeri 17.1. „Osiguranje usjeva, životinja i biljaka“. Najvažnija promjena je da korisnik osiguranja ne plaća cjelokupnu premiju osiguranja nego samo 30%, a ostalih 70% isplaćuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na račun društva za osiguranje, čime se zatvara obaveza korisnika. Još jedna dobrodošla promjena za poljoprivrednike je i smanjenje praga gubitka poljoprivredne proizvodnje na 20%,  čime je ova vrsta police osiguranja postala atraktivnija.

„Povećanje raspoloživih sredstava za osiguranje u poljoprivredi dokazuje da smo svjesni potreba i problema naših poljoprivrednika, svjesni smo da bez osiguranja u poljoprivredi nema ni stabilne proizvodnje. Drago nam je da su značajna pojednostavljenja direktno utjecala na  značajan rast premija i broja polica, a novim povećanjem isplatit ćemo potporu svim prihvatljivim korisnicima i zaštititi hrvatske poljoprivrednike u mjeri u kojoj je to moguće“izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

U usporedbi prošle godine s 2016. godinom, zaprimljeno je gotovo četiri puta više zahtjeva za potporu, a nadmašen je i očekivani broj zahtjeva za potporom predviđen Programom ruralnog razvoja.

Prethodni članakOstali članci u ovom broju:
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – VELJAČA
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.