Riječ je 32.839 hektara, odnosno 2,8 posto ukupnog obradivog poljoprivrednog zemljišta koje se u Hrvatskoj obrađuje: Belje 19.111 ha, Vupik 6.529 ha, Pik Vinkovci 4.469 ha, Agrolaguna 1.193 ha, Vinka 809 ha, Pik Vrbovec 673 ha, Mladina 54 ha.

Agrokorove tvrtke imaju ugovore o zakupu ili koncesiji državnog zemljišta, koje poštuju, odnosno koriste i obrađuju poljoprivredno zemljište te uredno plaćaju zakup.

Sastavni dio Nagodbe je i prijenos ugovora o korištenju državnog poljoprivrednog zemljišta na zrcalne tvrtke. Prijenos ugovora radi se aneksom postojećeg ugovora. Aneksom se evidentira da zrcalna tvrtka preuzima sva prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor. Zrcalna tvrtka mora poštovati odredbe postojećeg ugovora, dakle koristiti poljoprivredno zemljište i plaćati zakup ili joj se zakup otkazuje, a ugovor raskida.

Isti postupak s Agrokorovim tvrtkama, prijenos na zrcalne tvrtke, provodi se i za deklariranje proizvoda i sljedivost hrane (koju su subjekti u poslovanju s hranom dužni osigurati).

Dakle, zrcalna tvrtka samo preuzima prava i obveze iz ugovora do isteka roka na koji je sklopljen osnovni ugovor, nakon čega za to zemljište općina ili grad raspisuje natječaj, kako im je i omogućio novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Sve navedeno propisano je Zakonom o postupku izvanredne uprave, Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (čl. 41, čl.104) i Nagodbom vjerovnika Agrokora.

Kada je riječ o visini zakupnine, koju su neki načelnici spominjali kao razlog neslaganja oko sklapanja aneksa postojećih ugovora s Agrokorovim tvrtkama, Ministarstvo poljoprivrede priprema pravilnik o revalorizaciji visine zakupnine, kojim će uskladiti visina zakupnine državnog poljoprivrednog zemljišta. To znači da će u katastarskoj općini zakupnina za oranicu ili pašnjak biti ujednačena za sve zakupce bez obzira kada su potpisali ugovor o zakupu.

Zaključno, nije točno da je na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede s predstavnicima općina na njih izvršen pritisak. Sastanak nije bio ni hitan ni tajan, niti se načelnike tražilo da naprave nešto što već nije propisano zakonom. Ministarstvo poljoprivrede je zajedno s DORH-om načelnike upoznalo s odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu i postupanjima oko izrade aneksa ugovora.

Ministarstvo će jedinicama lokalne samouprave poslati detaljnu uputu za izradu aneksa ugovora i predložak aneksa koji su sukladni sudskoj Nagodbi vjerovnika Agrokora i Zakonu o poljoprivrednom zemljištu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKonoplja za proizvodnju ulja iz sjemena
Sljedeći članakZa 90.156 poljoprivrednika odobreno 127,4 milijuna litara plavog dizela
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.