Efektivni period oprašivanja (polenizacije) EPP je period koji traje od trenutka otvaranja cvijeta, pa do trenutka kad je u njemu oplođen sjemeni zametak. Što je EPP cvjeta duži, to je veća vjerojatnost da će se svi sjemeni zameci oploditi te donijeti kvalitetniji plod.
Cvjetovi koji se mogu oprašiti samo na dan otvaranja imaju kratki EPP i daju sitne nekvalitetne plodove. Njihovi sjemeni zameci brzo ugibaju. Suprotno tome, cvjetovi koji se mogu oprašiti i tri do četiri dana nakon otvaranja, imaju dugi EPP te daju kvalitetniji plod. Dugi efektivni period oprašivanja zapravo omogućuje da se u plodnici cvijeta oplodi što je više moguće sjemenih zametaka. Ukoliko se u plodu nalazi dovoljan broj oplođenih sjemenih zametaka, sjemenki, to će i giberelinsko – auksinska (hormoni rasta) informacija o načinu i veličini razvoja ploda biti jača i izraženija. U plodu jabuke ponekad se može naći i do sedam sjemenki.
Kako u praksi možemo utjecati na povećanje efektivnog perioda oprašivanja kod cvjetova jabuke? Najvažnije je omogućiti cvjetnom pupu za narednu godinu da već u ovoj ima što je moguće dulji i kvalitetniji razvoj. Na kvalitetniji EPP cvijeta utječu:
- Pravilan rez i balans uroda za svaku godinu
- Količina cvjetova i urod u ovoj godini
- Vrijeme prorjeđivanja količine uroda
- Bujnost stabla i pravovremeni prestanak rasta jednogodišnjih mladica.
- Optimalna izloženost mjesta nastajanja cvjetnih pupova sunčevoj svjetlosti.
- Period po berbi nakon rasterećenja voćke od plodova
- Dovoljno skupljanje sume inaktivnih temperatura
Jedan od zadataka svake zimske rezidbe je osiguranje ravnomjerne količine uroda svake godine. U godini kada voćka prerodi, veliko je opterećenje plodova te ostaje vrlo malo energije za stvaranje cvjetnih pupova za narednu godinu. Stoga je osnova svake rezidbe ostavljanje približno jednakog broja starog rodnog drveta, dvogodišnjeg rodnog drveta za urod, te jednogodišnjih grana (bez cvjetnih pupova) za pripremu za narednu godinu. Već je više puta bilo napomenuto kako je od velike važnosti da se urod tekuće godine pravilno prorijedi u roku od 20-30 dana po završenoj cvatnji. U tom slučaju ostaje dovoljno hranjiva i energije, a opada koncentracija giberelina, što omogućuje dug i pravilan razvoj cvjetnih pupova za narednu godinu. Prorjeđivanje tijekom lipnja i srpnja više ne može doprinijeti otklanjanju alternativne rodnosti.
Na umjereno bujnom prošlogodišnjem rastu (jednogodišnje grane 20-40 cm), već dvadesetak dana po cvatnji voćnjaka otpočinje razvoj cvjetnih pupova za iduću vegetaciju. Kako su iste opterećene samo rodom na terminalnom pupu, imaju dovoljno hranjiva i energije da do pada lišća diferenciraju cvjetne pupove sa visokim EPP. Ukoliko se rast jednogodišnjih mladica zbog povećane bujnosti produži (u nekim slučajevima i do kraja kolovoza), ostaje manje hranjiva i energije za pravilnu diferencijaciju cvjetnih pupova na prošlogodišnjem rastu. Zabilježeni su i slučajevi kod Golden Deliciousa kada je u godini velikog uroda i bujnog produljenog rasta jednogodišnjih grana započelo samo prividno formiranje cvjetnih pupova na prošlogodišnjim granama. Velika većina ovih pupova nije uopće cvala narednog proljeća.
U pravilno ishranjenom, orezanom i opterećenom voćnjaku rast jednogodišnjih mladica završava krajem lipnja i početkom srpnja. Tada se prvo zatvara terminalni pup te se u njemu prvo počinje stvarati funkcionalni cvjetni pup za narednu godinu. Uslijed umjerenog uroda i umjerene koncentracije gibrelina iz sjemenki, ne dolazi do formiranja slabih cvjetnih pupova uzduž novo naraslih mladica ili je tek neznatno. Ovakvo stanje je normalno i poželjno.
Ukoliko je na stablu urod vrlo mali, koncentracija giberelina je mala pošto nema plodova i sjemenki, a ostaje višak i hranjiva i energije. Nakon završetka rasta i zatvaranja terminalnog pupa, ostaje vrlo mnogo vremena i hranjiva, pa razvoj slabih cvjetnih pupova otpočinje i uzduž novo narasle mladice što je nepoželjno. Skraćeni razvoj vremenskog perioda razvoja cvjetnih pupova na ovogodišnjim mladicama, granama, utječe i na razlike u kvaliteti EPP u odnosu na kvalitetu cvjetnih pupova na dvogodišnjim granama (prošlogodišnjim) čija je diferencijacija otpočela gotovo dva mjeseca prije. Tretiranje Regalisom i sl. u nerodnoj godini može smanjiti bujnost i duljinu internodija, no najčešće uzrokuje i stvaranje cvjetova na jednogodišnjim granama te time voćnjak ulazi u alternativu. Jednogodišnje grane i grančice imaju tanki presjek grane (provodnih snopova), premalu lisnu površinu, cvjetovi slabi EPP da bi mogli zadovoljavajuće ishraniti plodove na njima.
Ovog proljeća, u Međimurju se po tome ističe sorta Braeburn, a nije rijedak slučaj i na ostalim sortama.
Kako je fotosinteza jedan od glavnih načina dobivanja energije u biljnom svijetu, tada nije problem zaključiti da će samo one grane koje su dovoljno izložene sunčevom svjetlu pravilno diferencirati cvjetne pupove. Stoga je od velike važnosti pravilan izgled stabla u suvremenom nasadu koji mora izgledati poput vitke smreke, sa pravilno izoliranim vrhovima, umjerenom bujnosti koja rezultira rastom novih grana duljine od 20-50 cm cijelom visinom krošnje. Praksa pokazuje kako mlađe rodno drvo bliže provodnici ima cvjetove sa većim EPP. Stoga je osnovni cilj svake rezidbe održavanje uske krošnje sa obnovom rodnog drveta što bliže provodnici. Metoda kratke rezidbe u tom smislu je prihvatljivija.
Općenito je poznato da su su sorte voćaka ranog datuma berbe u pravilu rodnije te da lakše izbjegavaju alternativu. Jedan od razloga je taj što se berbom rano skinu plodovi te se time energija i hranjiva u nastavku vegetacije mogu preusmjeriti u diferencijaciju cvjetnih pupova. S druge strane postoje sorte, naročito jabuke, koje se beru relativno kasno (Idared, Fuji, Granny Smith, Pink Lady…) kod kojih je vrlo važno pomoći aktivnost listova u periodu nakon berbe folijarnom ishranom na završnim fazama diferencijacije cvjetnih pupova za narednu godinu kako bi se utjecalo na povećanje EPP-a.
Svaka sorta svake voćne vrste, pa tako i jabuke zahtijeva određeni broj sati tijekom zimskog mirovanja, provedenih na tzv. inaktivnim temperaturama. Neki voćarski instituti uzimaju sumu temperatura ispod nule, drugi sumu temperatura nižu od 8°C. U tom razdoblju svi hormoni rasta moraju se razgraditi. Bez dovoljno hladnih sati/dana, stabla kasne sa pupanjem i listanjem, oplodnja je slaba zbog abortiranja velikog postotka cvjetova, cvatnja nije ujednačena. Ovo dovodi do slabe i nedovoljne oplodnje, manjeg broja sjemenki koje produciraju gibereline, pa djelomično oplođeni plodovi pokazuju deformacije u obliku. Pitanje je koliko mi imamo utjecaj na klimatske promjene i globalno zatopljivanje?