Na današnjem radnom sastanku Radne skupine za voće i povrće Europske komisije razmatran je prijedlog nove Uredbe o interventnim mjerama u sektoru voća i povrća, a vezano za zabranu izvoza u Rusku Federaciju. Prema prijedlogu Komisije, a na intervenciju zemalja proizvođača, u prijedlog nove Uredbe uvrštene će biti i mandarine.

 

Ministar Tihomir  Jakovina je na sjednici Vijeća ministara poljoprivrede EU, koja je održana 5. rujna 2014. godine na kojoj se raspravljalo o ruskoj zabrani uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU, skrenuo pažnju na problem izvoza hrvatskog voća (jabuka i mandarina) u Rusiju. Izaslanstvo RH tada je pozdravilo mjere koje je poduzela Europska komisija i ocijenilo da idu u dobrom smjeru, ali je iznijelo stajalište kako ih je potrebno doraditi te tako osigurati jednaku razina potpore za sve pogođene proizvođače u zemljama članicama. Zatraženo je da se proširi obuhvat proizvoda za koje će se odobriti potpora te uključe agrumi u okvir interventnih mjera.

 

„Drago nam je što je Europska komisija uvažila naš zahtjev te će uvrstiti agrume u prijedlog Uredbe. Na ovaj način ćemo omogućiti našim proizvođačima da smanje štete koje su nastale zbog zabrane izvoza u Rusku Federaciju. Osim mjera intervencije za koju smo se izborili, preporučili smo našim proizvođačima voća i povrća da se maksimalno pokušaju angažirati u traženju plasmana na druga tržišta Europske unije i u treće zemlje.“, izjavio je ministar Tihomir Jakovina.  

 

Proizvodnja mandarina u 2012. godini u Hrvatskoj je iznosila 51.080 tona dok je u 2013. godini iznosila 40.317 tona. Od toga je u 2013. godini u Rusiju izvezeno 3.307 tona u vrijednosti od 1.529.996 EUR-a. Na nivou Europske unije, ukupna proizvodnja agruma iznosila je u 2013. godini 8.617.000 tona od čega je izvezeno 9% što iznosi 779.000 tona, a u Rusiju je izvezeno 152.000 tona ili 19% ukupnog izvezenih agruma.

 

Europska unija je za sektor voća i povrća predvidjela 3 mjere: Mjera povlačenja s tržišta, Mjera zelena berba i Mjera neubiranje plodova.

Prethodni članak275.000 kuna za pčelarske udruge
Sljedeći članakSorte vinove loze otporne na gljivične bolesti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.