Europska komisija krajem je prošlog tjedna unatoč prigovoru Europskog parlamenta (za prigovor je glasovala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir) donijela tri provedbene odluke kojima se na 10 godina odobrava stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788 (MON-877Ø8-9 × MON-89788-1), genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788 (MON-877Ø5-6 × MON-89788-1), genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se ili su proizvedeni od nje.

 

Europski parlament uputio je Europskoj komisiji prigovor ukazavši  na rizik primjene tih sorti genetski modificirane soje jer se prednost u uzgoju ostvaruje jedino ako se ta soja koristiti s određenim vrstama sredstava za zaštitu bilja kojima je djelatna tvar glifosat. Naime, kod genetski modificirane soje MON-877Ø8-9 × MON-89788-1 te kod MON-877Ø5-6 × MON-89788-1, kako je opisano u zahtjevu za autorizaciju, eksprimiran je uz druge i protein CP4 EPSPS koji uzrokuje toleranciju na herbicide koji sadržavaju glifosat. Kod genetski modificirane soje MST-FGØ72-2 eksprimiran je protein 2mEPSPS koji uzrokuje toleranciju na herbicide koji sadrže glifosat.

 

Marijana Petir  kritizirala je Komisiju zbog donošenja takvih odluka naglasivši kako je Komisija omogućila Pirovu pobjedu multinacionalnih kompanija koje promoviraju uporabu GMO sjemena i GMO proizvoda. „Bez obzira što odluke Komisije ne odobravaju i sjetvu tih sorti na području EU, ipak sam zabrinuta te pozivam na potrebnu odgovornost i ozbiljnost, kako europskih, tako i nacionalnih tijela država članica prilikom donošenja ovakvih odluka. Previše je nepoznanica koje sa sobom donose neprovjerene, rizične i nedovoljno istražene tehnike uzgoja, a s njima je povezana primjena jednako tako nedovoljno istraženih i rizičnih formulacija sredstava za zaštitu bilja“, rekla je Petir.

 

Dodala je da se neovisno o daljnjem razvoju situacije oko autorizacije glifosata i GMO sorti Europa mora okrenuti sebi i svojim potrebama i komparativnom prednostima. „Europa ima dovoljno potencijala da na svom području osigura proizvodnju dostatne količine hrane za životinje bez GMO-a koja je bogata proteinima. Taj je potencijal posebno izražen na području srednje i istočne Europe. Europa na taj način može smanjiti ovisnost svoje poljoprivredne proizvodnje o uvozu GMO soje iz Sjeverne i Južne Amerike te osigurati ravnomjerni razvoj poljoprivrede na cijelom svom teritoriju zadržavajući one prednosti i kvalitete po kojoj su njezini poljoprivredni proizvodi prepoznati i traženi na globalnom tržištu“, istaknula je Petir.

 

 

Da podsjetimo, Međunarodna agencija za istraživanje raka, agencija Svjetske zdravstvene organizacije specijalizirana za rak, još je 20. ožujka 2015. godine glifosat smjestila u kategoriju tvari koje su vjerojatno kancerogene za čovjeka, a 4. rujna 2015. Kalifornijski Ured za procjenu ekološke opasnosti za zdravlje (OEHHA) također je izdao obavijest o namjeri dodavanja glifosata na popis kemikalija te savezne države za koje je poznato da uzrokuju rak. Upravo zato je Europski parlament 13. travnja 2016. u svojoj Rezoluciji o produljenju odobrenja za primjenu glifosata istaknuo važnost poštivanja načela predostrožnosti i potrebu provedbe dodatnih ispitivanja ranije navedenih rizika, s ograničenjima njegove primjene uz određene koformulante za koje je poznato da taj rizik od raka povećavaju, ali i ograničenja primjene te aktivne tvari za neprofesionalnu uporabu i uporabu neposredno prije žetve.

 

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir tada je rekla kako smatra da se odluku o produženju odobrenja uporabe glifosata mora donijeti poštujući „načelo predostrožnosti“ te poduzeti sve kako bi se odgovori na pitanja koja brinu mnoge poljoprivrednike što brže pronašli. Zastupnica Petir tada nije podržala tekst rezolucije Europskog parlamenta koji je predlagao produženje odobrenja za glifosat na sedam godina jer je smatrala kako bi provođenje ciljanih istraživanja u razdoblju od 1 do 3 godine bio dovoljan period da dobijemo potrebne rezultate za donošenje konačne i informirane odluke.

 

Ispravan stav zastupnice Petir pokazuje i daljnji razvoj postupka odobrenja aktivne tvari glifosata. Europska komisija je početkom srpnja donijela odluku o produženju odobrenja za uporabu glifosata na 18 mjeseci nakon što države članice na sastanku održanom 24. lipnja ove godine nisu usuglasile odluku o produžetku odobrenja za glifosat na sedam godina već su se samo usuglasile o produženju odobrenja na ograničeno vrijeme, tj. sve dok Europska agencija za kemikalije ne da svoje mišljenje o toj tvari, ali ne dulje od kraja 2017. godine. Odluka Komisije zabranila je uporabu određenih koformulanata uz aktivnu tvar glifosat koji povećavaju rizike od raka, zabranila njegovu uporabu na javnim površinama (parkovi i dječja  igrališta) te je zabranila njegovu primjenu na poljoprivrednim kulturama neposredno prije žetve.

 

G.L.

Prethodni članakNaknada štete za stanare koji stanjuju 500 m od deponija
Sljedeći članakSkupljanje ambalaže sredstava za zaštitu bilja u kolovozu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.