Po prvi puta u službeni posjet Hrvatskoj na poziv hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir stigla je delegacija Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta. Zastupnici koji borave u Hrvatskoj od 19. do 21. rujna svoj su radni posjet započeli obilaskom OPG-a Darka Grgata u Lužanu (Grad Zagreb) gdje razgovaraju s predstavnicima proizvođača mlijeka iz cijele Hrvatske, te  stručnom i znanstvenom zajednicom.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir istaknula je kako najveći udio poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj nose mala obiteljska gospodarstva, pa tako i u sektoru govedarstva koje čini najvažniji dio stočarstva u Hrvatskoj prema vrijednosti proizvedenog mesa i mlijeka koja iznosi 347 milijuna EUR.

„Od kada sam postala zastupnica u Europskom parlamentu, upozoravam na negativne trendove u tom sektoru – od smanjenja broja goveda i proizvodnje mlijeka, pada njegove cijene do povećanja uvoza, a ako se takvi trendovi nastave, dovest će se u pitanje opstanak govedarskog sektora u Hrvatskoj“, rekla je Petir. Ona se osvrnula na otkupnu cijena mlijeka koja danas iznosi svega oko 30 eurocenti, dok je broj isporučitelja mlijeka u protekle 4 godine pao za  gotovo 60%. „Otkup je u posljednjih pet godina smanjen za petinu, a prošle je godine uvezeno čak 281% više mlijeka negoli u 2012. Jasno je da je ovdje riječ o nelojalnoj konkurenciji i nepoštenoj trgovačkoj praksi, a ne samo o poremećaju na tržištu“, rekla je Petir. Ustvrdila je kako „postoji i opravdana sumnja da pojedine države članice imaju i skrivene subvencije kako bi se riješile svojih viškova mlijeka“. Petir je izrazila nadu da će Zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse pripomoći suzbijanju nepravilnosti na tržištu, no smatra kako je svakako nužno pojačati kontrole mlijeka iz uvoza i utvrditi odgovara li ono kvalitetom propisanim standardima. „Bez uvođenja interventne otkupne cijene mlijeka, kao i definiranja maloprodajne cijene ispod koje se mlijeko ne bi smjelo naći u prodaji, teško je za očekivati da će doći do stabilizacije sektora“, zaključila je Petir.

Domaćin Darko Grgat na svom OPG-u ima 30 krava te je kao takav srednji proizvođač mlijeka u Hrvatskoj. Svoju proizvodnju razvija uz potporu lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba. Grgat je istaknuo maćehinski odnos države prema proizvođačima mlijeka radi niskih otkupnih cijena. Usto je napomenuo kako kao srednji proizvođač puno teže dolazi do sredstava iz europskih fondova. Smatra kako EU svojom Uredbom o potporama male vrijednosti koči proizvođače, jer je to premalo za njihov daljnji razvoj.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka Davor Blažić rekao je da se proizvodnja mlijeka svela na vlastite potrebe, sve do 2003. godine. „Kada je Hrvatska predala zahtjev za ulazak u EU, uvode se EU kriteriji za koje mi nismo bili spremni. Ti se uvjeti u kratkom vremenu nisu mogli ispuniti i tada nam počinje veliki pad broja proizvođača“, rekao je Blažić. Poručio je kako se stav prema mlijeku treba mijenjati jer globalizacija je prvo pogodila male, ali će uskoro početi utjecati i na velike proizvođače.

Voditelj Uzgojno-poslovno-obrazovnog centra Simentalac Miroslav Kovač rekao je kako „politike gospodarenja s npr. poljoprivrednim zemljištem, zatim potporama, ali i korištenjem fondova EU za ulaganja u poljoprivredu, te određena druga zakonska rješenja u Hrvatskoj pogodovala su do sada visokoj koncentraciji kapitala koji je omogućio rast tek malog postotka onih koji se bave proizvodnjom hrane u nas, a zanemario prostor i ljude u njemu. Poticana je industrijska proizvodnja dugih serija u kratkom roku, za razliku od organskog rasta OPG-a. Rezultat je visoka negativna bilanca hrane u Hrvatskoj i prehrambena ovisnost“.

Željko Turčić, predsjednik Proizvođačke organizacije udruga mljekara „Draga-Sava“ istaknuo je važnost udruživanja i rada proizvođačkih organizacija koje u Republici Hrvatskoj još uvijek nemaju jakost i moć zastupanja svojih proizvođača na tržištu. „Neće ih ni imati sve dok ne dobiju zaštitu, podršku i benefite propisane od strane Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske“, napomenuo je Turčić.

Iznijevši najnovije podatke o stanju u sektoru, direktor Gospodarskog interesnog udruženja “Croatiastočar” Branko Bobetić rekao je da „nastavak negativnih trendova smanjenja broja krava, proizvodnje mlijeka, niske proizvodnosti, nedostatka rasplodnog ženskog podmlatka ugrožava opstojnost cjelokupnog sektora govedarstva i prateće industrije. Nužno je oformiti tim za izradu Vladinog projekta revitalizacije govedarstva u Republici Hrvatskoj u narednom srednjoročnom periodu“.

Načelnica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore Božica Marković pozdravila je delegaciju te je zahvalila Petir na otvaranju tema u EU parlamentu. „Stanje u sektoru mljekarstva je alarmantno. U vrlo kratkom roku naši proizvođači imali su niz prilagodbi. Ruski embargo i svjetska kriza napravili su pritisak na malo hrvatsko tržište“, rekla je Marković. Ona se osvrnula i na uvjete financiranja te je zatražila ravnopravan položaj po pitanju proizvodnje. „Podržavamo reguliranje nepoštene trgovačke prakse na razini EU jer smo često smo imali urušavanje cijene dumping što se odrazilo na cijeli sektor“, rekla je Marković. 

Prethodni članakPočinje jesenska akcija oralne vakcinacije lisica
Sljedeći članakGljivična bolest u vidu krasta na kori drveta limuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.