Po prvi put Europska komisija je Republici Hrvatskoj odobrila sufinanciranje Programa posebnih nadzora štetnih organizama bilja.

 

Usklađenjem s europskim zakonodavstvom, Republika Hrvatska je počela s Programom posebnih nadzora štetnih organizama bilja. Svake godine, na prijedlog uprave nadležne za fitosanitarnu politiku, ministar poljoprivrede donosi Program posebnih nadzora štetnih organizama bilja. Tako je za 2014. utvrđena lista od 21 štetnog organizma, sukladno tzv. Kontrolnim Direktivama Vijeća i Odlukama Komisije. Na tu listu dodano je i 6 štetnih organizama koji su od gospodarskog značenja u Republici Hrvatskoj (žutica vinove loze, sredozemna voćna muha, odumiranje jasena, rak kore javora, invazivne strane korovne vrste, karantenski štetni organizmi agruma).

 

U lipnju ove godine stupila je na snagu Uredba Europskog parlamenta i Vijeća br. 652/2014 koja je omogućila da se i Republika Hrvatska prijavi za sufinanciranje provedbe Programa. Uprava kvalitete hrane i fitosanitarne politike Ministarstva, zajedno s Hrvatskim centrom za poljoprivredu, hranu i selo, Zavodom za zaštitu bilja pripremila je potrebnu dokumentaciju i predala Europskoj komisiji zahtjev.

 

Na sastanku Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje, Sekcija biljno zdravstvo, koji je održan 26. studenoga 2014. godine odobreno je sufinanciranje provedbe Programa za 2015. godinu u iznosu od 1.454,232,00 kn, što iznosi 46% od potrebnih sredstava. Do sada su se aktivnosti praćenja pojave i širenja štetnih organizama na bilju, od 2000. godine kada se Program počeo provoditi, financirale iz državnog proračuna i sredstava Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo.

 

Program na terenu provode inspekcije Ministarstva poljoprivrede: fitosanitarna i šumarska, stručnjaci Zavoda za zaštitu bilja Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, te Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog.

 

O pojavi ili širenju štetnih organizama Republika Hrvatska izvješćuje Europsku komisiju, FAO, Europsku i mediteransku organizaciju za zaštitu bilja, kao i zemlje članice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakZa novu poljoprivrednu opremu isplaćeno 96 tisuća kuna iz IPARD-a
Sljedeći članakUzgoj breskve je isplativ
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.