U znak sjećanja na osnivanje prvih devet nacionalnih parkova utemeljenih u Švedskoj 1909. godine, 24. svibnja obilježava se Europski dan parkova. Ovaj dan za cilj ima približiti ljude prirodi i podići svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima. Tako im ukazuju na važnost očuvanja i održivog razvoja tih mjesta. Zaštićena područja su idealna mjesta za obnovu prirode i našu povezanost s njom. U sve urbaniziranoj Europi, upravo na tim mjestima možemo se istinski prizemljiti i osjetiti da smo i mi dio prirode!

Europski dan parkova ove se godine održava pod sloganom „Mi smo priroda; uz poziv na razmišljanje, obnovu i ponovno povezivanje s prirodom.

Nalazimo se u godinama kada se moraju dogovoriti i preduzeti suštinske akcije za efikasno očuvanje bioraznolikosti. Njihov je dramatični gubitak među najvećim izazovima naše globalne zajednice. Moramo osigurati da akcije postignute na nacionalnoj razini odgovaraju opsegu globalnih ciljeva. Potreban je veći napor da se bioraznolikost stavi u središte donošenja odluka u svim aspektima života, političara (vlade) i gospodarstva. Moramo surađivati s prirodom kako bismo odgovorili na višestruke izazove s kojima se suočavamo; postizanje održivog razvoja, ublažavanje klimatskih promjena i smanjenje gubitka biološke raznolikosti. Očuvanje bioraznolikosti je ključ ka izgradnji održive budućnosti za sve, ističe Kasandra-Zorica Dropuljić, voditeljica projekta Zaštićena područja za prirodu i ljude WWF Adrije.

Zaštićena područja su temelj zaštite prirodne raznolikosti i svaki dan nam osiguravaju prekrasna mjesta za ponovno povezivanje s prirodom. Ona su na dobrobit cijelom društvu.

Zoran Mrdak, predsjednik regionalne organizacije Parkovi Dinarida, koja povezuje gotovo sva naša zaštićena područja, kaže:

-Bioraznolikost je pod velikim pritiskom i potrebno mu je efikasno očuvanje uz sudjelovanje svih relevantnih aktera. Strategija EU o bioraznolikosti za 2030. godinu. Sa Zelenim dogovorom i Globalna strategija za bioraznolikost postavljaju okvir za budućnost očuvanja prirode. Na to su se zemlje Zapadnog Balkana obvezale kroz Sofijsku deklaraciju i Zelenu agendu za Zapadni Balkan. Da bi sve ove strategije i planovi funkcionirali potreban nam je kontinuiran dijalog i jačanje regionalne suradnje u cilju zaštite prirode te visok stupanj suradnje između svih aktera.

Upravo će na Zelenoj agendi za Zapadni Balkan biti naglasak na zajedničkoj šestoj Međunarodnoj konferenciji Parkova Dinarida i organizacija civilnog društva koju WWF i Parkovi Dinarida organiziraju od idućeg utorka, 31. svibnja, u Sarajevu.  Trodnevna konferencija naziva „Regionalnom suradnjom do održivih zaštićenih područja“. Ona će uz upravljače zaštićenih područja i predstavnike relevantnih institucija u našoj regiji, prvi put okupiti i predstavnike brojnih nevladinih organizacija koje se bave temama zaštite prirode.

Glavni cilj zajedničke konferencije je istražiti kako ojačati regionalnu suradnju; kako poboljšati koordinaciju za očuvanje bioraznolikosti na Zapadnom Balkanu i održivost zaštićenih područja. Jedan će dio konferencije biti usmjeren i na temu žena u zaštiti prirode. 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOtvorena prva konferencija o mediteranskoj poljoprivredi “Dalmatinska”
Sljedeći članakAmerički novinari i uvoznici posjetili su Zagrebačku županiju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.