Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta održanoj 16.12.2015.,zastupnici su većinom glasova podržali Rezoluciju Europskog parlamenta kojom se ulaže prigovor na provedbeni akt Europske komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25(MON-ØØ6Ø3-6 × ACS-ZMØØ3-2), sastoje se ili su proizvedeni od njega.

Ovo ulaganje prigovora izglasano natpolovičnom većinom svih zastupnika, a što je podržala i hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, pokazuje kako zastupnici smatraju da odluka Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003 o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje te da postupak odobravanja GMO-a ne osigurava pružanje visoke razine zaštite ljudskog života i zdravlja, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u odnosu na genetski modificiranu hranu i hranu za životinje, a da pritom jamči djelotvorno funkcioniranje unutarnjeg tržišta.

„Ova odluka ukazuje i na to da Europski parlament nema povjerenja u sustav procjene rizika niti u relevantnost trenutno važećeg zakonodavstva EU u pogledu autorizacije GMO-a, a što već duže vremena ističem,“ rekla je Petir. „Upravo zbog ovoga tražim da se državama članicama omogući samostalno odlučivanje o mogućnosti uzgoja i uporabe GMO proizvoda na njihovom državnom teritoriju. Nadam se da će Komisija ovu poruku shvatiti i u vrlo skorom vremenu podastrijeti novi prijedlog izmijenjene Uredbe o mogućnosti država članica da ograniče uporabu GMO-a za hranu i hranu za životinje, ali i da će revidirati postojeće zakonodavstvo odobravanja GMO-a,“ zaključila je Petir.


Zastupnica Marijana Petir koordinirala je aktivnostima kojima su se sve županije u Hrvatskoj proglasile slobodnima od GMO-a i zabranile sjetvu GMO sjemena pa i u pokusne svrhe. Petir smatra kako Europa mora slušati glas svojih građana i voditi računa o brojnim inicijativama da se pojedine regije ili područja lokalne uprave proglase slobodnima od GMO te da se da prednost ekološkoj poljoprivredi i tradicionalnom načinu proizvodnje hrane. Jedna od takvih inicijativa je i ona o uspostavi područja regije Alpe-Adria slobodnom od GMO-a koju je pokrenula upravo zastupnica Petir i za koju je dobila podršku zastupnika Europskog parlamenta iz svih država te regije, a koju je u svibnju ove godine predstavila nadležnim odborima Hrvatskog sabora.

 

G.L.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrskanje loze bakrom i sumporom nakon berbe
Sljedeći članakDealkoholizirano vino
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.