Jubilarna deseta manifestacija “Vinski podrum”, u organizaciji Slobodne Dalmacije, ove godine održava se na novoj lokaciju: u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika na Mejama. Ovoga petka i subote okupit će se više od 80 vinara iz svih dijelova Hrvatske. Posjetitelji će moći probati više od 400 vinskih etiketa. 

Događaj će za posjetitelje u petak biti otvoren od 16 do 21 sat, a u subotu od 14 do 20 sati. Posjetitelje osim uživanja u čašama vrhunskih vina, očekuju i brojne radionice i događaji. U petak u 15 sati struka analizira zašto su dalmatinska vina svjetski hit, a voditeljica radionice je dr. sc. Mirella Žanetić.

Nakon nje će Jelena Balog voditi radionicu “Vinolog‘s selection”. Prof. dr. sc. Edi Maletić i Šime Škaulj će u 17 sati održati radionicu “Svjetska putovanja loze: Portugalci u dalmatinskim vinogradima”, a u 18 sati radionicu “Najnovija istraživanja: Sva lica plavca malog”. U 19 sati očekuje vas “Novi princ zaleđa Dalmacije: Trnjak od Vrgorca i Imotskoga do Hercegovine”. Ovu će radionicu će voditi dr. sc. Goran Zdunić i Goran Franić

image

U subotu nastavak

U subotu je za 15 sati predviđen “Blagoslov Ravnih kotara: Internacionalni prvaci iz zadarskih vinograda” s Krunom Filipovićem, a u 16 sati sa sommelierom Filipom Živkovićem očekuje vas “LU-MA ekskluziv- Exclusive selection”. Čaroliju kaštelskog Crljenka otkrit će vam Kruno Filipović u 17 sati, a u 18 sati dr. sc. Goran Zdunić i Želimir Bašić pokušat će otkriti “U čemu je tajna Dingača?”. Za kraj ostaje radionica koju će voditi Siniša Koceić i Alen Gulam “Vinske škole – Winebox”. Broj slobodnih mjesta po radionici je 15, a za sudjelovanje se potrebno unaprijed javiti. 

Splitski Vinski podrum mjesto je susreta vinara i ljubitelja kvalitetnih butelja. Ovo je jedinstvena prilika za isprobavanje novih sorti, upoznavanje s vinarima i uživanje u bogatom glazbeno-zabavnom programu. Posjetitelji će moći uživo vidjeti i amfore iz 4. st. pr. Kr., proizvedene na području današnjeg Hvara, koje svjedoče o dugoj enološkoj tradiciji ovih prostora. 

Izvor: Slobodna Dalmacija

Foto: Joško Ponoš/Cropix

Prethodni članakGrađani izrađivali proizvode od ostataka cvjećarskih proizvoda
Sljedeći članakPotrošači svojim postupanjem mogu utjecati na sigurnost hrane
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.