Zagreb, 27. srpnja 2015. – Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) u prvih šest mjeseci ove godine povećala je svoju kreditnu aktivnost za 57 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

HBOR je tijekom prvih šest mjeseci 2015. godine kroz kreditiranje, osiguranje izvoznih potraživanja i izdavanje činidbenih garancija podržao hrvatske gospodarstvenike s 4,9 milijardi kuna.

Povećanje kreditne aktivnosti zabilježeno je u svim segmentima, a najaktivniji korisnici HBOR-ovih kredita bili su mali i srednji poduzetnici kojima je po specijaliziranim programima odobreno 640 kredita u iznosu od 506 milijuna kuna što je za 27 posto više nego u istom razdoblju 2014. godine. Kreditiranje izvoza također bilježi povećanje i to od 20 posto. HBOR je u prvih šest mjeseci ove godine podržao hrvatske izvoznike s ukupno 2,8 milijardi kuna i to kroz kreditiranje, osiguranje i izdavanje izvoznih činidbenih garancija.

Uz povećanje kreditne aktivnosti vrlo značajan pokazatelj je i povećanje udjela investicijskih kredita na 80 posto. Ovakav udio investicijskih kredita bio je karakterističan za razdoblje prije financijske i gospodarske krize dok se u razdoblju od 2008. do 2014. udio investicijskih kredita kretao u rasponu od 16 do 54 posto. Promjena trenda pozitivni je pokazatelj koji potvrđuje činjenicu kako je došlo do pokretanja novog investicijskog ciklusa u hrvatskom gospodarstvu.

Ostvarene brojke rezultat su niza novih mjera koje je HBOR poduzeo tijekom posljednjih godinu dana. Podsjećamo da je HBOR s ciljem pomoći gospodarstvenicima tijekom prošle godine produžio trajanje privremene mjere sniženja kamatne stope za jedan postotni bod za nove investicije (mjera je produžena do kraja 2015.), povećao marže poslovnim bankama, smanjio kamatne stope za izvoznike početnike i Kredit kupcu, omogućio dulji rok otplate i počeka po pojedinim programima za veće investicije, a s ciljem poticanja banaka na kreditiranje gospodarstvenika nastavljeno je s modelom podjele rizika s bankama. Krajem 2014. godine uveden je i novi program osiguranja naplate inozemnih potraživanja namijenjen malim izvoznicima i izvoznicima početnicima koji tek započinju poslovanje na inozemnim tržištima.

Nadalje, produžena je mogućnost subvencioniranja kamatne stope od strane MINPO-a po programima Početnici i Poduzetništvo mladih, tako da godišnja kamatna stopa za krajnje korisnike, uz subvenciju MINPO-a, iznosi 2 posto.

Uvedeni su novi programi kreditiranja namijenjeni olakšanju i poticanju apsorpcije EU fondova. Programi su namijenjeni kreditiranju  projekta javnog i privatnog sektora koji se sufinanciraju sredstvima ESI fondova i to na način da se sredstvima kredita mogu financirati kako prihvatljivi, tako i neprihvatljivi izdaci po pojedinim natječajima, odnosno sredstva kredita mogu se koristit za zatvaranje cjelokupne financijske konstrukcije. Krediti se odobravaju na rok do 15 godina s kamatnom stopom već od 3 posto. S Europskim investicijskim fondom zaključen je Ugovor o garanciji u okviru CIP programa te je započela provedba novog programa Mikrokreditiranje uz potporu EU.

S ciljem povećanja brzine i dostupnosti povoljnih kredita HBOR je započeo s provedbom odobravanja okvirnih kredita poslovnim bankama, a novost je i suradnja s leasing kućama putem kojih je odobreno gotovo 400 kredita u samo četiri mjeseca provedbe programa.

Najnovija poduzeta mjera je uvođenje mogućnosti direktnog kreditiranja po programu Turizam i izvoz-IBRD. Do sada je HBOR kreditiranje obrtnih sredstava provodio isključivo putem poslovnih banaka, a od sada je moguće koristiti i izravni plasman HBOR-a za ovu namjenu.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako spasiti limun od bolesti?
Sljedeći članakU petak zadnji dan za podnošenje prijava za mjeru 6.3. “Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.