Krovno udruženje europskih poljoprivrednika Copa Cogea upozorilo je na dramatičan porast napada divljih zvijeri na stoku. Napadi vukova i medvjeda diljem EU postali su velika prijetnja stočarima, posebice u planinskim i nenaseljenim prostorima diljem Europe. Oni se sve teže nose sa ovim problemom.

Zbog toga su ponovo zatražili da se ide u izmjenu i prilagodbu Direktive o staništima i drugim zakonskim rješenjima koja će zaštiti poljoprivrednike, posebice stočare. Njihova je stoka sve veća meta napada divljih zvijeri. Zbog toga njihovi troškovi proizvodnje rastu. Vrlo često nisu u mogućnosti naplatiti odštetu nakon što im stoka bude napadnuta, ozlijeđena ili ubijena. Udruženje poljoprivrednika EU COPA-COGECA upozorava da unatoč naporima farmera i vlasti, strogi status zaštite velikih zvijeri čini mjere nedjelotvornim. Dosadašnje radnje za uspostavljanje skladnog suživota između ljudi i divljih grabežljivaca bile su nedovoljne.

Rast populacije vukova i drugih divljih zaštićenih zvijeri u Europi i u Hrvatskoj  je postala prijetnja zbog čega se među poljoprivrednicima javljaju sve snažnije tenzije i zahtjevi da se nešto promjeni i zaštiti njihova stoka i djelatnost kojom se bave. Populacija divljih zvijeri se u prirodi oporavila i povećali su svoju brojnost. To su omogućile stroge zakonske regulative kao što je Direktiva o staništima EU, Bernska konvencija i druge. One daju zaštitu najugroženijim vrstama i zabranjuju njihovo hvatanje i ubijanje. Omogućilo je to da se pojave i na lokalitetima na kojima su bili istrijebljeni.

Naši stočari, u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku. Divlje zvijeri čine sve veću štetu našim poljoprivrednicima. Stav HPK je da je populacija divljih životinja u Hrvatskoj izuzetno stabilna. Imamo i mapu te ozbiljno treba razmisliti o odstrelu određenog broja takvih životinja. Sve kako bi se prevenirali napadi na stoku, koje je inače u Hrvatskoj sve manje. Moramo zaštititi naše proizvođače na ruralnim područjima od ovakvih napada, izjavio je predsjednik HPK Mladen Jakopović.  

Tijekom 2022. obilježava se 30. godišnjica  Direktiva o staništima – koja je omogućila rast populacije divljih zvijeri i povećanje i raznolikost staništa u tom razdoblju, što je dovele do drastičnog povećanja napada divljih zvijeri na stoku u EU. Kontinuirane uspješne mjere očuvanja određene populacije velikih vrsta mesoždera uzrokovalo je povećane sukobe. To se stalno pogoršava te kod proizvođača stoke izaziva strah od ogromnih šteta. Tako poljoprivrednici sve više osporavaju zakonska rješenja kojima se u EU štite pojedine vrste divljih zvijer, kojih je sve više.

U mnogim slučajevima, pravno tumačenje “stroge zaštite” sprječava provedba aktivnog upravljanja vrstom. To ne pomaže u smanjenju ozbiljnih sukoba sa stokom, ljudima i krajolicima bogatim biološkom raznolikošću. Ovi sukobi doprinose pritisku na ruralne interese poljoprivrednika, njihov rad, uzgoj stoke i život, ističu iz Copa Cogece. Direktiva EU o staništima ima važan cilj održavanja ili obnove, „u povoljnom statusu očuvanosti, prirodnih staništa i vrste divlje faune i flore od interesa zajednice”. Ujedno je istaknuto kako pritom treba uzeti u obzir ekonomske, društvene i kulturne zahtjeve te regionalne i lokalne karakteristike.

Nažalost, nedavno objavljen dokument Europske komisije “Dokument s uputama o strogoj zaštiti životinjskih vrsta od interesa zajednice prema Direktivi o staništima” pokazao je kako se ne uspijeva dati jasne smjernice i pojašnjenja o upravljanju strogo zaštićenim vrstama u svjetlu porasta populacija velikih zvijeri i rastućih sukoba sa poljoprivrednicima i stokom koju ove divlje zvijeri napadaju. 

Nadalje, određena populacije velikih zvijeri u EU-u izuzetno se brzo širi i razmnožava i više ne zahtijevaju strogu zaštitu prema  Direktive o staništima jer se više ne smatraju ugroženima ili ranjivim. Međutim te populacije divljih zvijeri i dalje su navedene kao strogo zaštićene u Direktivi. Zato je Europski parlament pozvao Komisiju da uspostavi proceduru za izmjenu aneksa direktive, kako se zahtijeva u takvim slučajevima. Ti zahtjevi nisu donijeli kvalitetne odluke i rezultate.

Napadi na stoku

S rastom broja populacije velikih zvijeri dolazi do porasta straha i napada medvjeda i vukova na stoku. U nekim slučajevima i na ljude. Psi, ovce, goveda, pa čak i konji postaju žrtve neobuzdanih napada, s ozljedama u rasponu od ogrebotina do smrti u nekim slučajevima. Primjerice samo su 2020. godine francuski farmeri zabilježili ubijanje 9.872 životinje, uglavnom ovaca, od strane nacionalne populacije vukova. Broj stoke koja je nastradala od divljih zvijeri iznosio preko 5000. Troškovi odštete u EU iznose preko 28,5 milijuna eura godišnje za štete na životinjama i imovini poljoprivrednika.

Pri tome je prosječna cijena štete po grabežljivcu 2400 eura za vukove i 1.800 eura za medvjede. Od svog osnutka 1992. godine, kroz program LIFE dodijeljeno je preko 88 milijuna eura za projekte koji su uključivali prevenciju i ublažavanje posljedica štete uzrokovane velikim mesožderima. Trenutno se ulože dodatnih 36 milijuna eura kroz razne projekte.

Plan gospodarenja smeđim medvjedom u Hrvatskoj, koji je donijelo Ministarstvo poljoprivrede 2019. godine, pokazuje da je minimalni godišnji broj medvjeda u Hrvatskoj 793, a maksimalan 937. Omjer spolova je 58,2% ženki i 41,8% mužjaka. Procjena broja smeđeg medvjeda te omjera mužjaka i ženki u SZ Dinarida prva je koja se temelji na opsežnim i sveobuhvatnim empirijskim podacima. Kao takva predstavlja najbolju moguću osnovu za znanstveno utemeljenu zaštitu i upravljanje ovom vrstom na cijelom području.

Procjene stočara s područja u kojima žive vukovi su da trenutno u Hrvatskoj živi oko 1000 vukova. Što se tiče vukova, službeni podaci Ministarstva zaštite okoliša pokazuju da u Hrvatskoj trenutno ima oko 80 (+80 mogućih) vukova. Podaci s terena, snimljeni s lovnih kamera, kamera postavljenih za izbjegličke krize, podaci koje su prikupili poljoprivrednici govore da ih ima oko 400. Što se tiče isplaćenog iznosa odštete, u izradi je novi Pravilnik za Hrvatsku. On bi stupio na snagu u lipnju ove godine. Iznosi su neznatno porasli, no poljoprivrednici koji imaju problema s velikim mesožderima i dalje smatraju da su ti iznosi preniski, kažu u HPK.

Na nedavnom sastanku na ovu temu s ljudima koji žive u područjima i suživot s velikim zvijerima zaključeno je da pristaju na štetu od 15 posto svog stada godišnje, bez ikakve naknade od države, ako država dopusti kontrolirani odstrel na godišnjoj razini na mjestima gdje se osjeća da je to potrebno.  U područjima gdje je utvrđeno da je odstrel potreban, potrebno je propisati određene kvote za odstrel, kažu u HPK.

GLAVNI PROBLEMI ZA RJEŠAVANJE U HRVATSKOJ:

U zadnjih 7 godina Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je samo 1 natječaj za odštete. Bodovanje je postavljeno tako da su poljoprivrednici s područja gdje nema napada dobili mjere (Zaprešić i okolica) i to oko 50 milijuna kuna.

Ministarstvo gospodarstva propisuje – 6 električnih žica. pastir, odgovarajući broj pasa na UG (radi ostvarivanja prava na naknadu štete od vukova). Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske šume ne dopuštaju postavljanje struje. pastir na zakupljenim površinama (sudaraju se jedni s drugima)

Ne treba loviti na poljoprivrednim površinama (uključujući pašnjake), stoga je zabranjena ugradnja električnog pastira. Hrvatske šume poslale su dopise za uklanjanje struje, iako je zemlja u zakupu

Ljudima treba dati kvalitetne mjere za zaštitu, izgradnju nadstrešnica na državnom zemljištu, obore, da se životinje mogu skloniti. Pašnjaci su često 30 i više kilometara od farme.

U Copa Cogeci ističu da nije samo novčani trošak ono što utječe na poljoprivrednike. Na njih ova situacija ima i psihološki utjecaj jer imaju stalni pritisak i strahuju za život stoke, ali i svoje život. Njihova stoka trpi ozljede, spontane pobačaje, pad plodnosti i ukupni gubitak stada. Sve veći broj napada na stoku i imovinu stočara predstavlja ozbiljan rizik za budućnost poljoprivrede u nekim od najugroženijih europskih regija, posebno u planinskim područjima Europe. Provođenje preventivnih mjera oduzima mnogo vremena, novca i rada za stanovnike sela i poljoprivrednike koji imaju za cilj zaštititi svoje domove i svoje sredstva za život.

Sredstva za mjere prevencije i kompenzaciju odnosno odštete treba tražiti izvan ZPP-a. Očekuje se da će napadi na poljoprivrednu stoku samo povećati. Uz to treba vezati i ogromne troškove za mjere prevencije i kompenzacije zajedno s čestom nedostupnošću naknada za neke poljoprivrednike.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje