U tijeku je berba jabuka u hrvatskim voćnjacima, a Hrvatska voćarska zajednica svim proizvođačima i potrošačima čestita 20. listopad – Svjetski dan jabuka. Sa 14 kilograma godišnje potrošnje Hrvati su u prosjeku EU, ali gotovo upola manje od Slovenaca koji jedu čak 27 kg po glavi stanovnika.

Pozivamo potrošače da pri odabiru voća biraju hrvatsku jabuku na policama trgovina, štandovima tržnica, na kućnom pragu kod proizvođača i gdje god su im dostupne. Tako se potiče domaća proizvodnja i poljoprivreda. Kupnjom domaće jabuke potičemo hrvatsku proizvodnju voća i branimo prehrambenu suverenost. Konzumacijom „jedne jabuke na dan rješavamo se doktora“, a ako se želimo zdravo hraniti, jabuke su odličan izbor za to, glavna je poruka Hrvatske voćarske zajednice povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana jabuka.

Konzumacijom domaćih, kvalitetnih jabuka izravno djelujemo na svoje fizičko i psihičko zdravlje. Jedite jabuke i uživajte u okusu koji doprinosi boljem raspoloženju, boljem izgledu. Jabuke se smatraju najzdravijim voćem na svijetu, pa ne čudi da ponosno nosi naziv – Kraljica voća, izjavio je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.


ČINJENICE O JABUKAMA:

  • Jabuka je najbolje rješenje za zdravu užinu zbog brojnih zdravstvenih koristi, a samo dvije jabuke dnevno dovoljne su za smanjenje rizika od dijabetesa, pri čemu pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti i utječe na reguliranje tlaka.
  • Svakodnevno konzumiranje jabuka smanjuje mogućnost moždanog udara za čak 50 posto, a jabuka pozitivno utječe na zdravlje mozga. U njoj se krije i serotonin, zbog čega je za podizanje raspoloženja bolja i od kockice čokolade. Jabuke su bogate antioksidansima koji imaju antivirusna, antikancerogena i antidepresivna svojstva.
  • Koristan je i podatak da jedna jabuka u sebi sadrži 40 mg vitamina C. U jabuci se nalazi cijela lepeza nutrijenata koji za cilj imaju jačanje imuniteta, a zahvaljujući velikom broju vlakana i niskom glikemijskom indeksu, idealna su hrana i dopuna svakoj dijeti.
  • Snagu jabuke prepoznao je Steve Jobs – legendarni osnivač, izvršni direktor, biznismen i dizajner tvrtke Apple – danas najsnažnije globalne tehnološke kompanije. Zato jedan od najjačih svjetskih brendova upravo nosi naziv i znak jabuke. Ovaj mag sa istančanim osjećajem za spoj dizajna, marketinga, ideje, biznisa, jabuku sigurno nije prepoznao slučajno. Ona je za njega predstavljala iskušenje, mudrost te
    ekološku svijesti.


TRŽIŠTE JABUKA U HRVATSKOJ I SVIJETU


U Hrvatskoj se potrošnja jabuka u svježem stanju, po glavi stanovnika zadnjih godina kreće oko 14 kg godišnje. U Europi, pa tako i u Hrvatskoj primjetan je trend pada potrošnje što je logično, ako se uzme u obzir veliki broj novih voćnih vrsta na policama trgovina. Naime, razno bobičasto i drugo egzotično voće danas je više nego ikada dostupno na tržištu kroz cijelu godinu. Potrošnja jabuke u Hrvatskoj je po glavi stanovnika na nešto višoj razini od svjetskog prosjeka, ali je znatno niža od razvijenih zemalja, s jakom proizvodnjom poput Slovenije, Italije, Austrije i drugih, izjavio je predsjednik HVZ Branimir Markota.


PROIZVODNJA JABUKA U HRVATSKOJ


U Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupno je registrirano 18.000 proizvođača jabuka koji proizvode na površini od oko 6.000 hektara, što čini oko 15 posto svih površina pod voćem. Jabuka je zastupljena s 30 posto ukupnog proizvedenog voća, a najviše nasada je u istočnoj Slavoniji. Prosječna starost voćnjaka je preko 15 godina (dok je tehnološki vijek modernih voćnjaka oko
25 godina).

Nažalost, iz godine u godinu sve je manje proizvođača jabuka. U proteklih desetak godina Hrvatska godišnje proizvode od 50.000 do 100.000 tona jabuka (zadnjih godina je to oko 60.000 tona ) što uglavnom zadovoljava domaće potrebe za jabukom kroz godinu, dok je nešto jabuke išlo i u izvoz, ističe Branimir Markota.

U Hrvatskoj se najviše traže jabuke Golden Delicius, Gala i Idared, a u posljednjih nekoliko godina sve su popularnije sorte Fuji Grany Smith i Pink Lady. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj zabilježena je u količini od tek 200 tona.

Tijekom 2022 godine u kategoriji jabuke, kruške i dinje uvezeno je 27.791 tona voća, u vrijednosti 17.439.414 eura, a izvoz je bio 24.872 tona u vrijednosti 11.404.017 eura. Najviše jabuke na hrvatsko tržište dolazi iz Poljske i to po damping cijenama, vrlo često u najosjetljivije vrijeme za hrvatske voćare (čiste se njihova skladišta sa starom jabukom kada je kod nas berba). Određene količine se uvoze i iz
trećih zemalja – Srbija, Bosna i Hercegovina te Makedonija.

Svjetsko tržište jabuka – 70 milijuna tona godišnja

U svijetu se godišnje, ovisno o klimatskim uvjetima, za tržište proizvede oko 70 milijuna tona jabuka. Kina je najveći svjetski proizvođač sa oko 37 milijuna tona, Europa je na drugom mjestu s 11,5 milijuna tona. Slijede Turska sa 4,6 milijuna tona, SAD sa 4,5 milijuna tona, te države južne hemisfere (Argentina, Južna Afrika, Čile, Brazil, Novi Zeland) s 5 milijuna tona.

Europa zadnjih desetak godina prosječno proizvodi oko 11,5 milijuna tona (ovisno o vremenskim uvjetima proizvodnja ide od 9 do 13 milijuna tona). Najveći proizvođači jabuka je Poljska sa oko 4,5 milijuna tona. Slijedi Italija sa 2,1 milijuna tona, Francuska sa 1,4 milijuna tona te Njemačka s oko 1 milijuna tona.

Pod nasadima jabuka u Europi je u 2022 godini bilo 480.000 hektara i to u Poljskoj 152.000, Francuskoj 54.000 isto koliko i u Italiji, dok je u Rumunjskoj bilo 53.000 ,Njemačkoj 34.000, Španjolskoj 29. 000 hektara, a u Hrvatskoj oko 4.000 hektara.

Od ukupne proizvodnje jabuka u Europi na organsku proizvodnju otpada oko 6 posto ukupnog tržišta odnosno 680. 000 tona. Najveći eko proizvođač je Italija sa 180 000 tona (9 posto ukupne proizvodnje), Francuska sa 165.000 (12 posto proizvodnje) i Njemačka sa 152.000 tona (18 posto proizvodnje).

Izvor: Hrvatska voćarska zajednica

Prethodni članakSmotra vrhunskih noviteta moderne mehanizacije
Sljedeći članakHrvatska ima veliki potencijal za sjemensku proizvodnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.