Zakon o uzgoju domaćih životinja uređuje uzgoj goveda, svinja, ovaca, koza, kopitara, peradi (kokoši, pure, patke, guske) i sive pčele. Zakonom se također uređuju pitanja vezana uz reprodukciju domaćih životinja, provedbu umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanja uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelinje paše, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, upravni i inspekcijski nadzor u provedbi zakona te druga pitanja značajna za uzgoj domaćih životinja.

 

Uzgoj domaćih životinja u ekonomskom i socijalnom pogledu ima stratešku važnost za poljoprivredu Hrvatske i doprinosi očuvanju njezine prirodne i kulturne baštine. Uzgoj se najbolje promiče učinkovitom provedbom uzgojnih programa čiji je cilj proizvodnja uzgojno valjanih životinja čistih pasmina ili uzgojno valjanih hibridnih svinja visoke genetske kakvoće i poboljšanih proizvodnih svojstava. 

 

Novim zakonom želimo osigurati učinkovitu provedbu uzgojnih programa te unaprijediti uzgoj domaćih životinja i stočarsku proizvodnju u Hrvatskoj. Bez domaćih životinja nema kvalitetne i zdrave domaće hrane, a time i izvora prihoda za poljoprivrednu zajednicu u  ruralnom prostoru. U fokusu su nam uzgajivači domaćih životinja koji će voditi uzgojne programe. Samo udruženi i jaki uzgajivači mogu biti tržišno konkurentni“- izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

 

Zakonom se reguliraju uvjeti i način priznavanja uzgojnog udruženja i uzgojne organizacije koji će se po novom modelu provoditi odvojenim postupcima. Pritom, ne postoji mogućnost da Ministarstvo poljoprivrede ovlašćuje više uzgojnih udruženja ili uzgojnih organizacija za provedbu jednog (istog) uzgojnog programa na istoj pasmini domaćih životinja, a samim time i osnivanja brojnih udruga nižih i viših razina. Cilj je udruživanje i okrupnjavanje uzgajivača te jačanje svih oblika kapaciteta uzgojnih udruženja i uzgojnih organizacija.

 

Zakon osobito naglašava pravo i potrebu upisa uzgajivača u priznato uzgojno udruženje ili uzgojnu organizaciju. Domaću životinju namijenjenu uzgoju potrebno je upisati u neku od uzgojnih knjiga koju vodi ovlašteno uzgojno udruženje ili uzgojna organizacija. Imperativ upisa životinje u neku uzgojnu knjigu, njezino uključivanje u provedbu uzgojnog programa te stjecanje uvjeta za dobivanje zootehničkog certifikata postaju važni elementi u držanju i uzgoju životinja. Pravo na izdavanje zootehničkog certifikata pripada isključivo priznatom uzgojnom udruženju, a sve domaće životinje na koje se ovaj zakon odnosi, a namijenjene su uzgoju i njihovi zametni proizvodi kojima se trguje na unutrašnjem tržištu Europske unije ili ulaze u Europsku uniju moraju biti praćene zootehničkim certifikatom.

 

Zakonom se detaljno uređuje očuvanje genetske raznolikosti kroz upravljanje genetskim resursima domaćih životinja, naglašava značaj izvornih pasmina domaćih životinja kao dijela nacionalne biološke baštine Hrvatske. Izvorna pasmina definira se kao lokalna pasmina domaće životinje koja je nastala na teritoriju Hrvatske, genetski je prilagođena jednom ili više tradicionalnih sustava proizvodnje ili jednom ili više okoliša.

 

Nadalje, priznatim uzgojnim udruženjima omogućuje se da u okviru očuvanja životinjskih genetskih resursa steknu status banke gena uzgajajući reprezentativne kolekcije uzgojno valjanih životinja. Na taj način mogu proširiti svoje djelatnosti i aktivno sudjelovati u razmjeni i korištenju živih životinja i njihovog zametnog materijala odnosno steći dodatna financijska sredstva. Priznatim uzgojnim udruženjima se, provedbom planskog i sustavnog uzgojno-selekcijskog rada u okviru odobrenog uzgojnog programa, omogućava stjecanje statusa nove pasmine domaćih životinja.

 

Katastar pčelinjih paša je baza podataka o prostornom rasporedu pčelinjih paša na području  Hrvatske koji će voditi Ministarstvo poljoprivrede. 

 

Zakon o uzgoju domaćih životinja zamijenit će Zakon o stočarstvu iz 1997.  koji je postavio temelje za uređenje stočarske proizvodnje u Hrvatskoj. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine.

 

GL

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPoljoprivrednici- do 31. prosinca možete podnijeti zahtjev za isplatu potpore za osiguranje
Sljedeći članakPrilog broja: Uzgoj purana, pataka i gusaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.