Na Međunarodnoj konferenciji o biomasi i obnovljivim izvorima energije koja se je održala sredinom travnja u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera, raspravljalo se o energetskoj tranziciji, niskougljičnom gospodarstvu, položaju biomase na europskom tržištu, tehnološkim i tržišnim inovacijama, mobilnosti sirovine, mogućnostima i izvorima financiranja.
Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran istaknuo je kako jecilj od nula neto emisija do 2050. koje je EU postavila vrlo ambiciozan, ali nije neizvediv.
–Fosilna goriva moramo što brže zamijeniti obnovljivim alternativama, a upravo je biomasa odlično rješenje koje se proizvodi lokalno i ima veliki utjecaj na zapošljavanje i ostanak ljudi u ruralnim prostorima, rekao je Kavran.
Christian Rakos, predsjednik World Bioenergy Association naglasio je kako je za promociju lokalne potrošnje biomase potrebna politička podrška.
–Republika Hrvatska je važan proizvođač, ali je istovremeno i slab potrošač biomase i kako bismo to promijenili, potrebna je intervencija institucija, istaknuo je Rakos.
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir rekla je kako poljoprivreda i šumarstvo kroz proizvodnju biomase mogu biti pokretači zapošljavanja i stvaranja „zelenih radnih mjesta“ u ruralnim i regionalnim gospodarstvima, te posljedično dovesti do jačanja socijalne kohezije i stabilnosti kao rezultata povećanja zaposlenosti i ostvarivanja dodatnih prihoda za proizvođače.
Ona je podsjetila da je udio poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj vrlo nizak (2,7 %), znatno ispod prosjeka za EU-27 (12,1 %). Isto tako, gotovo dvije trećine proizvodnje energije iz obnovljivih izvora dolazi iz sektora šumarstva (62,6 %), što je znatno iznad prosjeka za EU-27 (41,4 %).
-Strategijom razvoja poljoprivrede koja je sada u e-savjetovanju planirana je potpora razvoju i pokretanju poljoprivrednih gospodarstava na ruralnim područjima, a poseban naglasak stavlja se na male i mlade poljoprivrednike i to kroz planirana ulaganja u obnovljive izvore energije, što bi trebalo utjecati i na povećanje udjela poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora, rekla je Petir.
Na razini Unije još uvijek traje usuglašavanje o novom okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koji će financijski Hrvatskoj donijeti 5 milijardi eura, a portugalsko predsjedništvo najavilo je mogućnost postizanja dogovora tijekom svibnja ove godine, nakon čega slijedi izrada Nacionalnog strateškog plana u okviru ZPP.
–U preporukama Europske Komisije za izradu ovog plana ističe kako zahvaljujući bogatim izvorima biomase, Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva, što je prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike, rekla je Petir, upozorivši kako taj potencijal trenutno nije iskorišten, te posljednjih godina čak pokazuje znakove smanjenja.
Ona smatra da biomasu trebamo iskoristiti za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike, te odgovarajućim potporama ulaganjima i financijskim instrumentima moramo povećati dodanu vrijednost proizvoda biogospodarstva i njihovu kružnost.
Rekla je kako su u Hrvatskoj šume prepoznate kao važan element zaštite prirode i bioraznolikosti, s naglaskom na njihovu održivom gospodarenju i zaštiti, međutim, 27% šumskog zemljišta degradirano je zbog obraslosti vegetacijom, a 280 km2 i dalje je minsko područje (ili minski sumnjivo područje) te se zbog toga ni ne održava ni ne koristi. U okviru Programa ruralnog razvoja nudile su se i mogućnosti financiranja obnove oštećenih šuma, no sredstva su ostala neiskorištena.
Hrvatska ima približno 2,5 milijuna hektara šuma i drugih šumskih područja, a ukupno 76 % šumskog zemljišta u državnom je vlasništvu. U sektoru šumarstva i eksploatacije drva 2017. je radilo 13 800 osoba. Prema analizi Europske komisije, prividna proizvodnost rada tog sektora s 14 100 EUR bruto dodane vrijednosti po zaposleniku ispod je prosjeka za EU-27 (54 200 EUR). Isto vrijedi i za gospodarsku produktivnost šumarskih djelatnosti u Hrvatskoj. Ujedno, Hrvatska istodobno ima jedan od najviših omjera bruto investicija u fiksni kapital i dodane vrijednosti u EU-u (15,4 %), što upućuje na relativno visoku razinu ulaganja. U 2017. je biogospodarstvo u Hrvatskoj ostvarilo ukupan promet od 11 milijardi EUR, s prometom od 52 000 EUR po osobi (EU-27: 127 000 EUR) te je u njemu bilo zaposleno 216 800 osoba.
–Kako je od devet ciljeva buduće Zajedničke poljoprivredne politike, njih sedam direktno ili indirektno vezano uz biomasu i obnovljive izvore energije, ovaj je sektor potrebno ozbiljno pozicionirati i u našim strateškim dokumentima i u programiranju za novo proračunsko razdoblje, kako bogatstvo kojim raspolažemo ne bi prokockali, već kako bi zahvaljujući pametnom gospodarenju biomasom, dali dodanu vrijednost ruralnom prostor, zaključila je Marijana Petir.
