Hrvatska je dobila status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge!

97
hrvatska slobodna od svinjske kuge

Hrvatska je dobila status zemlje slobodne od klasične svinjske kuge što je veliko priznanje za provedene veterinarske mjere. Na sjednici Stalnog Odbora Europske komisije za biljke, životinje, hranu i hranu za životinje održanoj 25. rujna 2019. godine usvojena je odluka o ukidanju svih ograničenja u prometu za svinje iz Republike Hrvatske, uvedena 2013. godine. Rezultat je to dugogodišnje provedbe sveobuhvatnih veterinarskih mjera nadziranja, kontrole i iskorjenjivanja ove bolesti u populaciji domaćih i divljih svinja.  Klasična svinjska kuga je osobito opasna zarazna bolest domaćih i divljih svinja čiji je zadnji slučaj u domaćih svinja u Hrvatskoj potvrđen u ožujku 2008. godine.

Novom Odlukom u potpunosti će biti ukinute sve mjere zabrane stavljanja živih svinja te proizvoda od mesa svinja na tržište EU sa cjelokupnog teritorija RH. Europska komisija je usvajanjem izmjene Odluke 2013/764  priznala Hrvatskoj slobodni status od klasične svinjske kuge. Odluka stupa na snagu objavom u službenom glasilu EU, a isto se očekuje do kraja godine.Hrvatska je u kolovozu 2019. podnijela i zahtjev za dodjelom statusa zemlje slobodno od klasične svinjske kuge Svjetskoj organizaciji za zdravlje životinja (OIE), što očekujemo u svibnju 2020. godine. Riječ je o opsežnom postupku koji će omogućiti našim proizvođačima izvoz mesa i mesnih proizvoda od svinja i u treće zemlje (one izvan EU).

Ministarstvo poljoprivrede je kao jedan od glavnih ciljeva i prioriteta djelovanja u području veterinarstva u 2019. godini odredilo rješavanje problematike klasične svinjske kuge (KSK) i statusa Hrvatske vezano za ovu bolest.  Naime, Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju, država članica na koju se primjenjuju tzv. mjere regionalizacije, odnosno mjere zabrane i ograničenja prometa za svinje, svinjsko meso i proizvode od svinjskog mesa za područje četiri hrvatske županije: Brodsko-posavsku, Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Vukovarsko-srijemsku županiju. S obzirom na primjenu ovih mjera, Hrvatskoj je također u potpunosti bilo onemogućeno stavljanje u promet svinjskog mesa i proizvoda od svinjskog mesa u treće zemlje, obzirom da  nadležna tijela trećih zemalja uglavnom ne priznaju mjere regionalizacije, već su za cijelu državu primjenjivali status „zaražena“.

Nakon gotovo 11 godina provedbe mjera za iskorjenjivanje KSK u Hrvatskoj ispunjeni su svi uvjeti koji su bili nužni za ukidanje mjera regionalizacije i stjecanje statusa RH kao zemlje slobodne od KSK.

Ukidanje regionalizacije i dodjela statusa zemlje službeno slobodne od klasične svinjske kuge veliko je priznanje Hrvatskoj za uložene napore u provedbi veterinarskih mjera te ima neizmjeran značaj za svinjogojsku proizvodnju u Hrvatskoj.“ – izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala „Ove dobre vijesti prate i pozitivni trendovi u domaćem svinjogojstvu, kroz rast proizvodnje i rast izvoza. Nadam se da će se trend nastaviti te ovom prilikom još jednom apeliram na naše svinjogojce da se pridržavaju biosigurnosnih mjera radi prevencije unosa virusa afričke svinjske kuge u našu zemlju.“

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u svinjogojstvu je u 2018. prisutan rast proizvodnje, što je vidljivo u povećanju prirasta svinja za 5,8% (u 2017. godini prirast svinja iznosio je 149.865 tona, a u 2018. godini 158.611 tona) te u povećanju broja oprašenih odojaka za 3,3%, odnosno za 48 tisuća grla. Ukupan broj zaklanih svinja u porastu je za 6,8% te neto težina zaklanih svinja za 8,6%. Ukupan izvoz svinja porastao je za čak 25,7% u 2018. godini, u odnosu na prethodnu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLički škripavac je dobio prijelaznu nacionalnu zaštitu!
Sljedeći članakStočarima isplaćena nacionalna potpora od 20 milijuna kuna!
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.