U objavi za medije, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izvijestila je javnost o najnovijoj informaciji iz Bruxellesa u kojoj se ističe da je Europska komisija ponovno poslala hrvatski Program ruralnog razvoja na doradu, zbog uočenih nedostataka. Čeka se reakcija Ministarstva poljoprivrede.

“Kako me je u pismu koje sam danas primila u svom uredu u Bruxellesu  izvijestio povjerenik EU za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan, hrvatski Program ruralnog razvoja mora na još jednu doradu.   Nakon što sam mu u ožujku ponovo postavila pitanje o statusu hrvatskog Programa ruralnog razvoja i povjerenik je rekao da će za isti poslati odobrenje, to se ipak nije dogodilo jer je Europska komisija  unatoč dobroj volji povjerenika da odobri hrvatski Program ruralnog razvoja, ipak morala zatražiti njegovu dodatnu ispravku (nakon što je isti bio više puta vraćen na doradu). Suprotno najavama i obećanjima ministra Jakovine iz siječnja, taj dokument neće nažalost biti odobren niti u ožujku (koji je već prošao), niti u travnju, već najranije u prvom tjednu svibnja kako navodi povjerenik Hogan u pismu koje mi je uputio, pod uvjetom da dodatne ispravke ne budu nužne” naglasila je Marijana Petir.

Povjerenik Hogan  je umjesto odobrenja Programa ruralnog razvoja obećao poslati  „letter of comfort“ („pismo utjehe“) ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini kojim će se  dopustiti raspisivanje natječaja  za one mjere Programa u kojima je isti usklađen između Komisije i predstavnika Ministarstva poljoprivrede, prije nego se Program i službeno odobri.

“Natječaji koji su do sada raspisani od strane hrvatskog Ministarstva poljoprivrede za pojedine mjere ruralnog razvoja, raspisani su na odgovornost poljoprivrednika, a ne države članice tj. Ministarstva, što je nezapamćeni presedan i još jedna ministrova prevara hrvatskih seljaka.” tvrdi petir i dodaje kako se nada da će Program ruralnog razvoja biti u konačnici usvojen u svibnju, no zbog velikog kašnjenja morat će se čekati i novi financijski plan koji se planira usvojiti u lipnju, a da li će Hrvatskoj biti tada na raspolaganju cijela omotnica od 332 milijuna EUR-a namijenjenih za ovu godinu, još uvijek se ne zna.

Također se ne zna koliko će poljoprivrednici uspjeti iskoristiti od odobrenog novca, jer Program ima manjkavosti na koje su upozoravale hrvatske seljačke udruge i stručnjaci u poljoprivredi, ali ministar nije uvažio njihove prijedloge. Pitanje na koje bi ministar Jakovina trebao dati odgovor svima, a posebno hrvatskim poljoprivrednicima, jest hoće li Program ruralnog razvoja ostvariti ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike u Hrvatskoj, tj. osigurati poljoprivrednicima pristojan život i njihov ostanak na ruralnom području te zajamčiti proizvodnju i sigurnu opskrbu hranom po cijeni prihvatljivoj za potrošače.

 

 

Prethodni članakKRČKI PRŠUT – Prvi hrvatski proizvod registriran na EU razini
Sljedeći članakHoćemo li i dalje moći kupovati hrvatsko mlijeko?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.