Europski je parlament na svojoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio amandmane Odbora za ribarstvo koje je predložila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, a kojima se omogućava korištenje okružujućih mreža plivarica prilikom ribarenja u Jadranu jer je zbog europskih direktiva nakon ulaska u EU ono bilo gotovo obustavljeno.

 

Naime, Mediteranska je uredba u čl. 13. st. 2. i 3. sadržavala odredbe o zabrani korištenja povlačnih mreža unutar 1,5 morske milje od obale dok je korištenje okružujućih mreža plivarica bilo zabranjeno unutar 300 metara od obale ili unutar izobate od 50 metara, ako se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale. Ujedno, okružujuća mreža plivarica nije se smjela upotrebljavati na dubinama manjima od 70 % ukupne visine.

 

Usvojenim amandmanom zastupnice Petir predlaže se izmjena definiranja dimenzija okružujućih mreža plivarica, a također i brisanje odredbe te Uredbe kojom se propisuje odnos visine mreže i dubine mora.

 

Ujedno, prihvaćen je i njezin amandman kojim se pod „obalnim potegačima” podrazumijevaju okružujuće i povlačne mreže koje se postavljaju s plovila i koje se povlače s obale ili plovila privezanog za obalu ili usidrenog uz obalu.

 

Petir je prilikom rasprave o očuvanju ribolovnih resursa i zaštita morskih ekosustava putem tehničkih mjera čestitala kolegi Gabrielu Mati na izvješću te izrazila zadovoljstvo jer je Odbor za ribarstvo prihvatio njezine amandmane za uvođenje fleksibilnosti zbog specifičnih uvjeta ribolova u Jadranu.

 

„Nakon provedene opsežne međunarodne studije o tehnologiji ribolova mrežama plivaricama, tehničkim odlikama tih mreža i njihovom utjecaju na morsko dno, dokazano je kako prilikom ribolova u Jadranu ne dolazi do spuštanja mreže do dna bez obzira na dubinu“, kazala je Petir referirajući se na provedeni pilot projekta i studiju izrađenu u okviru regionalnog projekta ADRIAMED koji je provela Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) 2015. godine.

Pojasnila je kako bi „trenutnim odredbama europskog zakonodavstva ograničenjem korištenja okružujućih mreža plivarica na dubinama manjim od 70% visine mreže, te zbog utjecaja morskih struja, ali i promjenjive konfiguracije morskog dna, ribolov tim mrežama bio gotovo obustavljen“.

 

Petir je naglasila da bi to bespovratno ugrozilo 2000 ljudi koji rade na brodovima i 15 000 ljudi koji rade u preradi i svim drugim popratnim djelatnostima što nije zanemarivo jer su to stalna radna mjesta 12 mjeseci u godini na hrvatskim otocima i priobalju. „Stoga je usvajanje izuzeća za Jadran posebno važno i zahvaljujem vam na podršci“, napomenula je Petir.

 

Podršku ovom amandmanu dalo je Ministarstvo poljoprivrede RH i Ceh ribara Hrvatske gospodarske komore naglasivši kako Republika Hrvatska već duže vrijeme nastoji dobiti izuzeće od ove odredbe jer ona ograničava ribolov mrežama plivaricama u Jadranu u odnosu na praksu koja je bila na snazi prije stupanja u članstvo EU.

Prethodni članakU Sisku otvorena izložba 175 godina Gospodarskog lista
Sljedeći članakKako ekološki suzbiti štetnike na vinovoj lozi?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.