Između 163 proizvođača vina iz 15 država svijeta na ovogodišnjem Vancouver International Wine Festivalu bila su i četiri iz Hrvatske među kojima i Vinarija Krolo, ujedno i jedini predstavnik Splitsko – dalmatinske županije.

VanWineFest ove se godine održao po 42. put te se smatra najboljim međunarodnim festivalom vina na sjevernoameričkom kontinentu. 

Otputovali smo i ove godine u Kanadu potaknuti odličnim iskustvom s prošlogodišnjeg sajma. Riječ je o jednom od najstarijih sajmova hrane i vina na svijetu što ga čini pravim mjestom za promociju hrvatskih vinara kao i naše Dalmatinske zagore. Tema ovogodišnjeg sajma bio je rosé pa je u fokusu bio naš brend Šjora. Koristeći cabernet sauvignon, merlot i crljenak kaštelanski, tri iznimno moćne crne sorte, uspjeli smo proizvesti jedan od najupečatljiviji roséa na hrvatskom tržištu čiju su kvalitetu sada prepoznali i svjetski stručnjaci – rekao je Dražan Krolo.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Krolo_Sjora-1024x683.png
Krolo se u Kanadi predstavio sa roseom Šjora

Krolini vinogradi smješteni su u Strmendolcu, u triljskom kraju, specifičnom području za vinogradarstvo. Naime, zbog miješanja kontinentalne klime s mediteranskom, Krolo vina imaju jednu posebnu iskru koja je zaslužna za brojna svjetska priznanja i nagrade, a poseban je kuriozitet da su prije par godina za Cabernet Sauvignon Merlot, proizvod kojim se desetljećima diče Francuzi, na jednom od najvećih slijepih kušanja usred Bordeauxa osvojili brončanu medalju.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Krolo-vinogradi_Strmendolac.jpg
Krolini vinogradi u Strmedolcu u blizini Trilja

Reakcije posjetitelja iz svih krajeva svijeta su bile jako dobre. Potrebno je stati uz bok najvećima da biste potvrdili svoju vrijednost i mogu s ponosom reći da smo zajedno s drugim kolegama iz Hrvatske odlično predstavili naše vinarstvo. Amerikanci su već godinama zaluđeni Zinfandelom i naša je velika prednost osim same kvalitete proizvoda kojeg imamo i činjenica što je Hrvatska, odnosno moja Kaštela mjesto odakle ova sorta potječe. A osim pohvala, nastavljamo i s pošiljkama naših boca na kanadsko tržište. – dodao je Dražan Krolo uz napomenu da nakon što ispune kapacitet od 40.000 boca ne planiraju širenje jer želi ostati posvećen svakom grozdu i svakoj boci.

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je Fani-Tomas-Drazan-Krolo.jpg
Fani Tomaš i Dražan Krolo

Uz Vinariju Krolo među ovogodišnjim hrvatskim predstavnicima u Kanadi bila je Korta Katarina s Pelješca te istarske vinarije Franc Arman i Coronica.

Vancouver International Wine Festival održao se od 22. veljače do 1. ožujka, održano je i 57 različitih događanja u sklopu sajma – večera, degustacija, radionica, predavanja i seminara. Brojni gosti imali su prilike uživati i u večeri “Okusi Hrvatske” gdje su hrvatska vina posluživana s ukusnim zalogajima.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOvce ili koze – što je isplativije uzgajati?
Sljedeći članakPoziv svim proizvođačima kulenove seke da prijave svoje uzorke na ocjenjivanje kvalitete
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.