Na međunarodnom sajmu vina Wine Paris, koji se održava od 10. do 12. veljače u izložbenom prostoru Porte de Versailles u  Parizu, u organizaciji HGK pod brendom Vina Croatia – vina mosaica predstavlja se i šest domaćih vinarija – Krautheker, Osilovac, Jako vino, Bolfan vinski vrh, Dingač – Skaramuča i Buzdovan.

Budući da sajam okuplja stručne posjetitelje iz više od 100 zemalja svijeta, vinari imaju idealnu priliku za promociju i pronalazak puta do vanjskog tržišta. Vinariji Bolfan vinski vrh, koja je izložila svoja ekovina, ovo je prva godina sudjelovanja u Parizu. „Dosadašnji su se kontakti s vinskim trgovcima događali uglavnom izravno, posjetom vinariji u Hrvatskom zagorju, u Hraščni. Nakon kušanja kupci uglavnom naruče prve količine, a onda dolazi do eventualnog porasta broja narudžbi“, rekao je Tomislav Bolfan, koji je u posljednje vrijeme sve više orijentiran prema izvozu te je njegovo vino dospjelo i na kinesko tržište. „Od sudjelovanja na sajmu očekujemo barem jednog novog partnera“, rekao je Bolfan.

Feravino je prošle godine prvi put predstavilo svoja vina u Parizu. „Zadovoljni smo postignutim rezultatima na ovom sajmu te kontaktima koje smo ostvarili. Hrvatska su vina sve traženija na svjetskoj vinskoj sceni, ali potrebna su dodatna ulaganja države u brendiranje te gospodarske grane“, rekao je Josip Pavić iz Feravina, koje izvozi oko 20 posto sveukupne proizvodnje u 20-ak zemalja svijeta.

U 2019. godini najuspješnija su nam tržišta bila Belgija, Švicarska i Finska, a od egzotičnih tržišta naveo bih Japan, Australiju i Meksiko, gdje uspješno poslujemo već nekoliko godina s uzastopnim rastom prodaje“, rekao je Pavić.

Međunarodni je sajam vina nastao spajanjem dugogodišnjeg mediteranskog sajma Vinisud i međunarodnog sajma Vinovision Paris. Okuplja više od 2000 proizvođača i trgovaca vinom iz Francuske i inozemstva, a očekuje se oko 30.000 posjetitelja (oko 35 posto iz inozemstva).


Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIsplata prve rate potpora kreće 17. veljače
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.