width= 

Provedba sustavnih mjera kontrole i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga, započetih u dogovoru s uzgajivačima svinja koncem 2013. godine, ostvarila je i očekivane rezultate, predviđene u početnoj fazi provedbe mjera, odnosno mogućnost stavljanja živih svinja u promet radi upućivanja na klanje i na tržište onih EU članica koje zahtijevaju dodatne garancije u odnosu na bolest Aujeszkoga.

Za hrvatske uzgajivače značajna je činjenica da je, uz suglasnost i odobrenje Europske Komisije, i nadležno tijelo Republike Austrije u travnju ove godine dodatno dostavilo pozitivno mišljenje na hrvatski nacionalni program, te je na taj način i službeno omogućen izvoz živih svinja na zahtjevno austrijsko tržište, a prve pošiljke hrvatskih svinja odaslane su u austrijske klaonice početkom svibnja.

Uz novootvorenu mogućnost izvoza u Austriju, iz Hrvatske je u proteklim mjesecima izvezen veći broj svinja i u druge EU članice (koje ne zahtijevaju dodatne garancija po pitanju bolesti Aujeszkoga) – Mađarsku, Rumunjsku i Italiju. Svinje se također redovito izvoze i u susjednu Srbiju.

Provedba mjera kontrole i iskorjenjivanja bolesti Aujeszkoga nastavit će se i u narednom razdoblju, od 2015. godine na području čitave Hrvatske, s konačnim ciljem ostvarivanja statusa zemlje službeno slobodne od ove bolesti, što će dodatno smanjiti troškove proizvođačima, uslijed mogućnosti ukidanja prometnih ograničenja i obveza laboratorijskih pretraživanja prije prometa životinja u međunarodnom prometu, ali jednako tako i u prometu živih svinja unutar Hrvatske.

Omogućavanjem izvoza živih svinja u Austriju uspješno je ostvaren ključni cilj početne faza provedbe programa, na način i u roku najavljenom od strane Ministarstva koncem prošle godine.

 

Izvor:www.mps.hr


Prethodni članakUređenje okućnice ili vrta
Sljedeći članakInteres poljoprivrednika i dalje najveći za izravne potpore
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.