Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir pozvala je sve zainteresirane u poljoprivrednom sektoru da se uključe u javnu raspravu o poboljšanju lanca opskrbe hranom koju je Europska komisija otvorila 16. kolovoza, a koja će trajati do 17. studenoga. Svi dobiveni prijedlozi ujedno će doprinijeti pojednostavljenju i modernizaciji zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).

 

Marijana Petir rekla je da je Komisija zaprimila gotovo 323 tisuće komentara i prijedloga u raspravi o budućnosti ZPP-a od čega 2000 iz Hrvatske te da očekuje da se naši poljoprivrednici uključe i u ovu raspravu jer su upravo oni “najosjetljivija karika” u lancu opskrbe hranom i cilj je da se njihov glas čuje. U EU se dnevno zatvori 1000 farmi, od čega u Hrvatskoj njih 14 (u posljednje četiri godine zatvoreno je 20 500 farmi) i to je znak na uzbunu, ističe Petir jer poljoprivredni sektor iziskuje posebnu pažnju s obzirom na to da je sigurnost opskrbe stanovništva kvalitetnom hranom prioritetno pitanje.

 

U Europskoj uniji postoji više od 11 milijuna poljoprivrednih gospodarstava dok je 44 milijuna ljudi zaposleno u cijelom europskom lancu opskrbe hranom. U tom lancu, poljoprivrednici su važan strateški i gospodarski čimbenik.

 

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) s vremenom je postala tržišno orijentirana i manje se oslanja na upravljanje tržištima. Osim toga, europska poljoprivreda i poljoprivredno-prehrambeni sektor sve su više integrirani na globalna tržišta.

 

To je stvorilo važne poslovne prilike, ali je također izložilo poljoprivrednike većim tržišnim nesigurnostima i povećanoj volatilnosti cijena. Poljoprivrednici često rade neovisno jedni o drugima i slabo sudjeluju u kolektivnom pregovaranju koje je preduvjet da obrane svoje interese od drugih čimbenika u lancu opskrbe hranom, kao što su prerađivači i trgovci. Radna skupina za poljoprivredna tržišta (AMTF) koju je osnovao povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Phil Hogan predložila je nekoliko konkretnih načina za jačanje položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom. Petir pojašnjava da su među njima povećanje transparentnosti tržišta, donošenje okvirnog zakonodavstva u pogledu nepoštenih trgovačkih praksi, bolja suradnja među poljoprivrednicima, olakšavanje pristupa poljoprivrednika financiranju te poboljšanje postojećih alata upravljanja rizikom.

 

Komisija će i dalje nastaviti sa svojim radom konzultirajući se s javnošću o tri najvažnija područja koja se odnose na položaj poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom: nepoštene trgovačke prakse, transparentnost tržišta i suradnja poljoprivrednika.

 

Svi zainteresirani u raspravu se mogu uključiti do 17. studenoga pomoću online upitnika na stranicama Europske komisije

Prethodni članakSajam poljoprivredne mehanizacije u Osijeku, 4. Farm Show
Sljedeći članakKako prijaviti štetu na opožarenom poljoprivrednom zemljištu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.