Od prošle godine Zajednička poljoprivredna politika Europske unije (ZPP EU) zamijenila je dotadašnji nacionalni sustav potpora u poljoprivredi u Hrvatskoj. Preuzeto je zakonodavstvo EU u svim područjima poljoprivredne politike od proizvodnih standarda, potpore proizvodnji, mjera za regulaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda pa do mjera potpora ruralnom razvoju. ZPP EU temelji se na 2 stupa – I. stup sadrži mjere tržine politike i izravne potpore, a financira se iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, a II. stup namijenjen je projektima za ruralni razvoj koje financira Europski fond za ruralni razvoj. Novac iz ova dva fonda zauzima 40% ukupnog godišnjeg proračuna EU.

 

Poljoprivrednici su najviše zainteresirani za sredstva iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi  kojim se financiraju izravne potpore, a kojima je cilj osiguranje stabilnog dohotka poljoprivrednim proizvođačima. Da bi ostvarili izravne potpore poljoprivrednici svake godine podnose zahtjeve u razdoblju od 1. ožujka do 15. svibnja Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, koja potom kroz Integrirani administrativni i kontrolni sustav (IAKS) – unakrsnom provjerom u različitim registrima – provjerava udovoljavaju li njihovi zahtjevi propisanim uvjetima, kako bi u konačnici poljoprivrednicima isplatila odobreni novac.

Tako je za izravnu potporu poljoprivrednicima za 2013. godinu iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi Agencija isplatila 710 milijuna kuna.

 

U Jedinstvenom zahtjevu za izravnu potporu za 2014. godinu, čiji je rok za podnošenje završio jučer (15.5.2014.), poljoprivrednici su zatražili potporu za Regionalno plaćanje (oranice, višegodišni nasadi, livade i pašnjaci) za premije (krave dojilje, ovce i koze) te za posebno osjetljive sektore čiju proizvodnju država dodatno stimulira (šećerna repa, maslinovo ulje, duhan, mliječne krave i rasplodne krmače). Za unaprjeđenje kvalitete mlijeka, goveđeg mesa, janjećeg i jarećeg mesa poljoprivrednici su zatražili specifičnu potporu. Dodatnu su potporu zatražili i za ekološku i integriranu proizvodnju, zatim izvorne i zaštićene pasmine i kultivare poljoprivrednog bilja, a posebna sredstva mogli su zatražiti poljoprivrednici čija se proizvodnja odvija u područjima s težim uvjeti gospodarenja. Zahtjevi su se popunjavali pomoću elektronske aplikacije AGRONET, a podnosili „papirnato“ osobno ili poštom u regionalne urede Agencije za plaćanja u 21 županiji.

 

Na jučerašnji dan poljoprivrednici su Agenciji za plaćanja u poljoprivredi podnijeli ukupno 92.279 zahtjeva za izravnu potporu za 2014. godinu. U sljedećih nekoliko dana nastavit će se zaprimanje zahtjeva obzirom da osim osnovnog roka (15.5.) postoje i dodatni rokovi. 

Naime, svi poljoprivrednici imaju mogućnost izmjene i dopune podnesenog zahtjeva za poljoprivredne parcele do 31. svibnja 2014. bez smanjenja visine plaćanja za zakašnjenje. Jedinstveni zahtjev poljoprivrednici mogu podnijeti i nakon 15. svibnja 2014., i to najkasnije do 9. lipnja 2014. godine, ali uz umanjenje iznosa potpore za svaki dan kašnjenja (nakon osnovnog roka).

 

Izvor:Apprrr

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakHrvatskim svinjogojcima omogućen izvoz živih životinja u Austriju
Sljedeći članakUzgoj lubenica – uz visoka ulaganja daje i visok urod
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.