Na današnjem sastanku kolegija povjerenika donesena je posebna izjava o delegiranim aktima o reformi ZPP -a. U delegirane akte dodat će se i niz napomena za tumačenje kako bi se pojasnila brojna pitanja. Tijekom čitavog postupka pripreme delegiranih akata Komisija je usko i transparentno surađivala s Europskim parlamentom i državama članicama, pritom se naravno pridržavajući temeljnih akata o reformi ZPP -a. Današnja izjava odnosi se na zabrinutost koja se pojavila zbog tzv. ekološki značajnih površina te se njome ponovno ističe mogućnost donošenja relevantnog delegiranog akta u budućnosti. Državama članicama ostavljeno je da točno definiraju pravila koja će vrijediti za ekološki značajne površine na njihovu državnom području, osobito glede toga koji se usjevi smiju uzgajati i koje se tehnologije smiju koristiti, pod uvjetom da se time potiče biološka raznolikost, kako je propisano Temeljnim aktom. Kada je riječ o uzgoju usjeva s fiksacijom dušika na ekološki značajnim površinama, Komisija je odlučila izmijeniti koeficijent u Prilogu – na vrijeme za provedbu reforme 2015. – na način da se jedan hektar usjeva s fiksacijom dušika, npr. lucerne (alfalfe), djeteline ili vučike (lupine) može smatrati istovrijednim 0,7 ha ekološki značajne površine (a ne 0,3 ha kao u izvornom tekstu), čime ta mogućnost postaje atraktivnija. Odluku valja promatrati i u kontekstu velike ovisnosti EU -a o uvozu proteinskih usjeva. Naravno, uzgoj usjeva s fiksacijom dušika na ekološki značajnim površinama morat će se provoditi na način kojim se potiče biološka raznolikost i poštuju uvjeti koje su za iskorištavanje ekološki značajnih površina definirale države članice. Cilj napomena za tumačenje jest ponuditi pravnu jasnoću glede načina na koji države članice tumače određene vidove reforme te tako ponuditi dodatna jamstva za nacionalnu provedbu u kontekstu budućih revizija.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUskoro novi natječaji za vinare
Sljedeći članakSutra počinje IPARD natječaj za Mjeru 101
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.