height= 

Završna konferencija projekta „Izobrazba kao priprema za posao u ukrasnoj hortikulturi“ održana je sredinom veljače na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Cilj projekta je izobrazba edukatora koji rade s osobama s invaliditetom u području ukrasne hortikulture, čime edukatori stječu mogućnost pružanja znanja i vještina svojim korisnicima, te ih tako čine konkurentnijima na tržištu rada i omogućavaju im lakše zapošljavanje.

Na završnoj konferenciji predstavljeni su vrijedni rezultati postignuti IPA projektom vrijednosti oko 213 tisuća eura, koji je s 95% financirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Izobrazba je trajala jedan semestar (15 tjedana), a 35 osoba dobilo je priznanja za uspješno završenu edukaciju. Voditelj projekta doc.dr.sc. Miroslav Poje, osim važnosti izobrazbe za zapošljavanje, istaknuo je bitan terapeutski učinak, jer rad u vrtu oplemenjuje čovjeka.

Jedna od predavačica, doc.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić poziva sve poslodavce koji se bave ukrasnom hortikulturom i hortikulturom općenito da zaposle barem jednu osobu s invaliditetom.

„Savjetovala bih poslodavcima da u svom poslu pokušaju organizirati barem jedan segment i zaposle osobu s invaliditetom, jer oni imaju vrlo velike potencijale. Iz iskustva znam da se trude i da mogu postići dobre rezultate.“

Koordinator projekta Hrvoje Grajner, mag.ing. istaknuo je da će se Ministarstvu znanosti i obrazovanja uputiti zahtjev da ova vrsta izobrazbe postalne redovita, čime bi se postigao standard u obrazovanju osoba s invaliditetom.

O ovom programu edukacije informirat će se i potencijalni poslodavci diljem Zagrebačke županije i šire. Informacija će mnogima biti vrijedna s obzirom da je na snagu stupla nova zakonska odredba o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

Goran Beinrauch, dipl.ing.agr.

Prethodni članakNovosti kod obveze zapošjavanja osoba s invalidnošću
Sljedeći članakBolest lista limuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.