Od 2015. godine Zajednička poljoprivredna politika EU uvela je nove mjere u okviru poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš (zelene prakse), a jedna od najznačajnijih je očuvanje postojećih trajnih travnjaka (livade i pašnjaci – ARKOD: 310, 320 i 321). Praksa očuvanja  trajnih travnjaka sastoji se od dvije obveze:

1)      Očuvanje trajnih travnjaka na nacionalnoj razini – gdje se godišnji omjer površina trajnih travnjaka i ukupne prijavljene poljoprivredne površine na nacionalnoj razini, ne smije smanjiti za više od 5%. Ukoliko se godišnji omjer smanji u odnosu na referentni omjer za više od 4% na cjelokupnom području RH uvodi se obveza prethodnog pojedinačnog odobrenja prenamjene (dozvola za prenamjenu poljoprivrednim gospodarstvima). U slučaju da se godišnji omjer smanji za više od 5% primjenjuje se obveza prenamjene zemljišta natrag u trajni travnjak za one poljoprivrednike koji raspolažu zemljištem koje je bilo prenamijenjeno. Obzirom da se u 2015. godini godišnji omjer, u odnosu na referentni, nije značajno smanjio – nema obveze prenamjene!  

2)      Zabrana prenamjene okolišno-osjetljivih trajnih travnjaka na razini poljoprivrednog gospodarstva – poljoprivrednici ne smiju prenamijeniti, niti preorati okolišno-osjetljive trajne travnjake registrirane  u ARKOD-u koji se nalaze na područjima Natura 2000 (popis područja u tablici 7. priloga 1. Pravilnika o provedbi izravne potpore). Ako poljoprivrednik prenamijeni okolišno-osjetljivi trajni travnjak, dužan je vratiti ga u prvotno stanje u što kraćem roku, ali ne kasnije od 31.svibnja 2016. godine. Ukoliko korisnik do navedenog roka ne vrati prenamijenjeni okolišno osjetljivi travnjak u prijašnje stanje, kod izračuna potpore za zelena plaćanja iznos isplate će se umanjiti za površinu kod koje je utvrđena nesukladnost te će korisniku biti smanjen iznos zelenog plaćanja.

Iznimno, korisnici mogu prenamijeniti okolišno-osjetljive travnjake do dovršenja detaljne karte staništa s okolišno-osjetljivim trajnim travnjacima, ukoliko prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata za Ekološku mrežu pokaže da takva prenamjena nema značajnih negativnih utjecaja. Korisnik podnosi zahtjev za ocjenu prihvatljivosti zahvata Ministarstvu zaštite okoliša i prirode.  

Prethodni članakZimsko prskanje voćnjaka i vinograda za zdrav urod
Sljedeći članakSajam Proizvodi hrvatskog sela 11.-13. ožujka 2016 godine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.