width=

Ministarstvo poljoprivrede poduzima sve aktivnosti u okviru svoje nadležnosti kako bi se umanjile i sanirale štete u poljoprivredi, te sačuvale životinje (stoka) na poplavljenom području. Nakon povlačenja vode će se moći procijeniti ukupne štete u poljoprivredi.

 

Ministarstvo poljoprivrede putem veterinarskih službi na poplavljenom području aktivno je uključeno u spašavanje i evakuaciju životinja, a osigurane su i slobodne štale (farme) u koje se smješta stoka, te se osigurava dostava hrane za stoku.

 

Na području županjske Posavine situacija je protekla dva dana bila najkompliciranija jer se najviše radilo na evakuaciji ljudi, životinja i zaštiti imovine. Evakuacija životinja se provodila na području svih općina. Ljudi su proteklih dana stoku najčešće vozili samostalno sa prikolicama jer im je tako bilo najjednostavnije radi poznatog odredišta koje su sami dogovorili. U evakuaciji su im pomagali i veterinari. U svakom stožeru je prisutan veterinar koji je u stalnoj komunikaciji sa veterinarskim inspektorima i čelnicima stožera te koordiniraju i pomažu u organizaciji izvlačenja stoke putem kamiona.

 

Pojedine velike farme su samostalno evakuirale stoku, a brojne tvrtke su im ponudile svoje kamione za prijevoz u koordinaciji sa Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane. Uprava za veterinarstvo izradila je i plan slobodnih farmi na koju je moguće evakuirati stoku a svoje su kapacitete ponudile pojedine farme sa područja Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Vukovarsko- srijemske županije i dr.

 

Valja istaknuti kako na terenu vlada velika solidarnost među poljoprivrednicima. Primjera radi Ministarstvu poljoprivrede se javila tvrtka Bio Adria d.o.o. iz Istre kojoj su Ministarstvo poljoprivrede i stočari prije dvije godine pomogli sa hranom nakon katastrofalnog požara na njihovoj farmi. Danas su spremili jedan šleper hrane koji će poslati u poplavljeno područje gdje ima najvećih potreba za prehranu krava. Isto tako je  Konjički klub Korana iz Karlovca ponudio 25 ha ograđenog prostora za konje iz poplavljenih područja. Svoju pomoć kod saniranja štete aktivno pruža i PIK Vrbovec.

 

Ovo su samo neki od primjera u kojima su poljoprivredni proizvođači i građani pokazali ogromnu solidarnost sa ljudima na poplavljenim područjima.

 

Prema privremenim  podacima Ministarstva poljoprivrede (evakuacija stoke se i dalje provodi) do dana 19.05.2014. evakuirano je sa područja županjske Posavine:


goveda 2520

 

svinje 3900

 

ovce 370

 

konji 20

 

 

 

Po mjestima:

U mjestima Vrbanja, Strošinci, Soljani – 220 kom. goveda, 2000 komada svinja 70 ovaca i konji.

 

Drenovci – evakuirano  600 komada goveda 1900 komada svinja, 300 ovaca 20 konja.

 

Evakuirana sva stoka iz sela Račinovac, ali se podaci još obrađuju.

 

Iz Rajevog sela evakuirana goveda tvrtke Stočarstvo Drenovci, Gorup stočarstvo , Silosi Pitomača i Vigor d.o.o. ukupno do 23:00 sati izvučeno 1700 komada tovnih goveda.

 

Prikupljaju se podaci o farmama gdje je stoka izmještena kako bi se dopremila hrana koju nude i fizičke osobe. Isto tako, prikupljamo podatke o raspoloživim kapacitetima i lokacijama farmi za moguće nove evakuacije. Evakuirane životinje smještene su prema podacima dostupnim veterinarskoj inspekciji na slijedećim područjima: Otok, Komletinci, Nijemci, Donje Novo Selo, Apševci i Lipovac, Mohovo, Lovas, Berak, Pačetin, Bršadin, Borovo, Vrpolje, Suhopolje.

 

Organiziran je prijevoz lešina koje se već sakupljaju i postavljeni su kontejneri za odlaganje lešina, kako bi lešine bile što prije neškodljivo uklonjene.

 

Zbog mogućih daljnjih izmještanja životinja sa poplavljenog područja Istočne Slavonije Ministarstvo poljoprivrede izrađuje dodatan popis objekata (staja) u koje je moguće smjestiti stoku (goveda, svinje, ovce, konja). Veterinarske službe stupa u kontakt sa svim subjektima koji imaju mogućnost prijema životinja, a ovim putem pozivamo i ostale vlasnike koji imaju slobodne kapacitete ili mogu pomoći u hrani da se jave.

 

Daljnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede (Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane) po povlačenju vode sa poplavljenih područja:

 

  1. Organizacija neškodljivog zbrinjavanja lešina domaćih i divljih životinja na način da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati opremu/mehanizaciju (bagere, utovarivače i dr.)kao i osoblje za skupljanje i utovar iste na zatečenim lokacijama. Odvoz istih u kafileriju na neškodljivo uklanjanje je moguć samo od registriranih prijevoznika (lešina), a kontrolu nad provedbom navedenih postupaka obavljat će nadležna veterinarska inspekcija/veterinarska služba ovlaštenih veterinarskih organizacija i /ili akreditiranog kontrolnog tijela;
  2. Sanacija terena u svrhu sprječavanja širenja zaraznih bolest kod životinja, provođenjem mjera DDD-a, te ostalih mjera koje se procjene nužnima, također pod kontrolom nadležne veterinarske inspekcije/veterinarske službe ovlaštenih veterinarskih organizacija i/ili akreditiranog kontrolnog tijela;
  3. Neškodljivo uklanjanje: postoji realna procjena da će dio lešina biti raspadnut, odnosno zatečen u stanju visokog stupnja autolize (truležne promjene) i kao takve ih je nemoguće zbrinuti u kafileriji na propisan način (termičkom obradom). Iste je u skladu s važećom legislativom moguće neškodljivo ukloniti na način zakapanja na mjestu gdje su zatečene ili u neposrednoj blizini uz rješenje nadležnog veterinarskog inspektora;
  4. Procjena ugroženosti – zatražiti od jedinica lokalne samouprave da kod nadležnih tijela (Hrvatskevode i vodopravna inspekcija) ishoduju žurno procjenu ugroženosti voda i drugog okoliša;
  5. Upute posjednicima – Posjednicima će biti dane upute za postupanje u svrhu sprječavanja pojave određenih zaraznih i nametničkih bolesti koje se mogu javiti nakon poplava (različiti letci o pojedinoj zaraznoj bolesti sa opisom simptoma i postupanjima/obvezama posjednika o prijavi istih , kontakt podacima i dr.);
  6. Procjena zdravstvenog stanja životinja – po ukidanju izvanrednih mjera, te kad se ostvare mogućnosti vraćanja izmještenih životinja na gospodarstva podrijetla – veterinarska će služba po zahtjevu posjednika provesti procjenu zdravstvenog stanja životinja i poduzeti potrebne mjere u svrhu sprječavanja mogućeg širenja bolesti i uspostave zdravstvenih statusa;
  7. Osiguranje sigurno ispravne hrane – u slučaju ukazane potrebe nadležno ministarstvo će u suradnji sa stručnim službama Ministarstva poljoprivrede poduzeti mjere za osiguranje higijenski ispravne hraneza ishranu životinja na farmama na kojima je izvršena procjena da ista ne udovoljava propisanim uvjetima za ishranu životinja;
  8. Suradnja sa drugim institucijama vezanima za zdravlje– i nadalje surađivati sa nadležnim Zavodom za javno zdravstvo – epidemiološkom službom u cilju sprječavanja mogućeg širenja zaraznih bolesti od kojih mogu oboljeti i ljudi/zoonoza;
  9. Obnavljanje ugovora za obavljanje poslova DDT – preporučiti jedinicama lokalne samouprave da obnove Ugovore sa tvrtkama koje provode tj.obavljaju poslove DDDte provedbu istih na stambenim objektima i u domaćinstvima (podrumi, ostave, bunari i dr.);
  10. Uključivanje lovaca i lovačkih društava – uključiti nadležne lovačke udruge, lovozakupnike lovišta s pravom lova u slučaju pronalaska lešina divljih životinja radi identifikacije istih, neškodljivog uklanjanja istih i/ili drugih moguće zatečenih situacija na terenu u skladu s propisanim obvezama lovaca ,dok će se provedbene radnje neškodljivog uklanjanja ili mjera u slučaju sumnje na zaraznu bolest obavljati pod nadzorom nadležne veterinarske inspekcije

 Izvor:

www.mps.hr

Prethodni članak” Vinske omotnice ” za financiranje vinarima i vinogradarima
Sljedeći članakProglašeni pobjednici za traktor godine 2015.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.