Jarenje koza dio je reproduktivnog ciklusa kojim započinje nova laktacija koza ali i donošenje na svijet podmlatka koji će se koristiti za daljnji rasplod ili za tov. Postupci s kozama i jaradi te njihova hranidba u tom periodu od presudne su važnosti kako za zdravlje samih životinja i njihov fiziološki razvoj tako i za proizvodnju mlijeka tijekom cijele laktacije. Dok je tijekom perioda suhostaja briga i pažnja uzgajivača bila usmjerena isključivo na bređe koze, nakon jarenja obim posla se povećava jer je uz mužnju i pojačanu hranidbu koza bitno dio vremena odvojiti za uzgoj i hranidbu jaradi.

Postupci tijekom jarenja

Koze se uglavnom jare same, no konstantna prisutnost uzgajivača od posebnog je značaja kako bi se životinjama pomoglo ukoliko nešto pođe po krivom. Odmah nakon jarenja jaretu treba očistiti nosnice i usta kako bi jare moglo početi normalno disati, te se na taj način smanjuje rizik od mogućih dišnih oboljenja. Pupčana vrpca kojom je jare spojeno s majkom tijekom poroda najčešće samo pukne, no ukoliko se to ne dogodi pupčanu vrpcu treba odrezati na 6-7 cm od trbušnog zida, podvezati i dezinficirati dezinfekcijskim sredstvom. Neka jarad rađa se vitalna dok dio jaradi koji se rađa nakon teškog poroda može pokazivati znakove slabosti. Bitno je da se takva jarad nakon poroda što prije osuši suhom krpom i dobro istrlja kako bi se pokrenula cirkulacija te da se dozvoli majci da ga obliže i da se osigura dovoljna količina suhe i čiste prostirke. Sama koza nakon poroda je izmorena i ako nije bilo komplikacija tijekom poroda posteljica će izaći do dva sata nakon poroda. Desetak dana od poroda iz uterusa koze istiskuju se zaostale lohije te su one bez mirisa ukoliko nije došlo do infekcije i upale maternice. U protivnom iscjedak može biti neugodnog mirisa i gnojan te je u takvim slučajevima nužno liječenje kako životinja ne bi uginula ili ostala sterilna.

Kolostrum kao prva hrana

Vrlo brzo nakon jarenja jare instinktivno traži vime majke i počinje sisati. Od posebne je važnosti  da jare što prije popije kolostrum (prvo mlijeko) čiji sastav i vrijednost značajno opada sa svakim satom nakon jarenja. Značaj kolostruma ogleda se ne samo u osiguravanju otpornosti i imunosti samog jareta već je on bitan i za čišćenje crijeva jareta. Ovisno o veličini stada ali i o organizaciji poslova na farmi nakon perioda sisanja koje obično traje desetak dana i gdje jarad siše po volji, jarad se odvaja od koza te se pušta na sisanje  dva do tri puta dnevno ili se odvajaju od majke i napajaju iz kanti ili automatiziranih uređaja za napajanje punomasnim mlijekom ili mliječnom zamjenom. Kod visokomliječnih koza i na područjima gdje se vrši otkup mlijeka, u interesu je uzgajivača da se jarad što prije odvoji od koza kako bi se višak mogao prodati. Prosječna dnevna potrošnja mlijeka ili mliječne zamjene po jaretu je oko 1,5 litara. Kod upotrebe mliječne zamjenice bitno je da je prijelaz postupan te da mliječna zamjena bude stalne temperature od 39°C i dobro promiješana kako se ne bi stvarale grudice. Upotreba mliječne zamjene može početi nakon tri tjedna starosti jareta u omjeru 20 % mliječne zamjene i 80 %mlijeka te se postupno povećava udio mliječne zamjene do 100 % u starosti od mjesec dana.

Odbijanje jaradi

Svakom uzgajivaču koza i proizvođaču kozjeg mlijeka u interesu je da mlijeko što prije stavi na tržište dok s druge strane mora paziti da jarad dobije dovoljnu količinu mlijeka za vlastiti razvoj. Odbijanje jaradi od mlijeka počinje u dobi od četiri do šest tjedana i da bi ono što bezbolnije prošlo treba ga provesti postupno na način da je jaradi na raspolaganju visokokvalitetno sijeno i koncentrirana smjesa s 18% sirovih proteina. Korištenje takove krmne smjese jarad ima po volji dok se ne postigne konzumacija od 400 grama na dan. Nakon toga ta se količina smjese zadržava i raspoređuje jaradi na dva ili tri obroka tijekom dana. Cijelo to vrijeme sijeno i vodu jarad mora imati na korištenje po volji. O tome hoće li se jarad koristiti za rasplod ili samo za tov ovisi i vrijeme odbića. Ono čemu treba težiti je da se za hranidbu rasplodne jaradi koristi visokokvalitetno sijeno čime se stimulira razvoj predželuca i ostvaruje primarni cilj a to je stvaranje preživača da u hranidbi može koristiti vlaknasta krmiva (sijeno). Kako se odrastanje jaradi poklapa s dolaskom proljeća eventualno korištenje zelene krme također treba provesti postupno uz redovito korištenje sijena kao prvog obroka čime se smanjuje mogućnost pojave proljeva. Ukoliko je u hranidbi rasplodne jaradi korištena kvalitetna hrana, ženska jarad postiže spolnu zrelost sa sedam do osam mjeseci starosti i tjelesnu masu od 35 kilograma te se mogu već u godini rođenja koristiti za pripust.

Izvor: https://www.savjetodavna.hr/ (Jurica Bengeri, dipl. ing. agr.)

Prethodni članakObjavljeni sektorski vodiči za sprječavanje nastajanja otpada od hrane
Sljedeći članakKvernerland brošura
Savjetodavna služba
Savjetodavna služba specijalizirana je javna ustanova za obavljanje poslova savjetodavne djelatnosti u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu i unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika. Od svog osnutka 1991. godine pa do danas, Savjetodavna služba) imala je nekoliko etapa u svom razvoju u kojima su provedene statusne i organizacijske promjene te prilagodba kadrovske i specijalističke strukture zaposlenih, sukladno ciljevima i reformama poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj. Osnivanje i djelatnost Službe po prvi puta u njezinoj povijesti regulirano je donošenjem Zakona o Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi u svibnju 2012. godine („Narodne novine“ br. 50/2012), pri čemu Služba dobiva i dvije javne ovlasti i to: provođenje stručnog nadzora u integriranoj proizvodnji, i organiziranje i izvođenje obrazovanja i osposobljavanja iz područja poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Nadalje, donošenjem Zakona o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi krajem 2013. godine („Narodne novine“ br. 148/13), promijenjen je naziv Službe u Savjetodavna služba - javna ustanova za savjetodavnu djelatnost u poljoprivredi, ruralnom razvoju, ribarstvu te unapređenju gospodarenja šumama i šumskim zemljištima šumoposjednika, čime je proširena djelatnost Službe sa novim poslovima i zadaćama i javnim ovlastima u području šumarstva. Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Savjetodavne službe sistematizirano je 398 radnih mjesta, trenutno je zaposleno 247 službenika. Temeljem Zakona o savjetodavnoj službi, Služba ostvaruje sredstva za rad iz državnog proračuna RH, obavljanjem svoje djelatnosti i iz drugih izvora na način i pod uvjetima propisanim Zakonom i Statutom Službe. Misija Savjetodavne službe jest razvijati konkurentna i napredna poljoprivredna gospodarstava i subjekte u ribarstvu i šumarstvu kroz informiranje, savjetovanje i obrazovanje, uz poštivanje načela dobre poljoprivredne prakse te očuvanje ruralnog prostora njegujući tradiciju i običaje.