Zamjenica ministra Snježana Španjol i pomoćnica ministra Zvjezdana Blažić održati će javnu raspravu o odabiru hrvatskog modela poticaja u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike sa zainteresiranom javnošću u Sisku i Karlovcu prema slijedećem rasporedu:

06. svibnja 2014. (utorak) s početkom u 10:00 sati
Velika vijećnica grada Siska
Rimska 26, Sisak

06. svibnja 2014. (utorak) s početkom u 16:00 sati
Velika vijećnica grada Karlovca
Banjavčićeva 9, Karlovac

Ministarstvo poljoprivrede započelo je sa predstavljanjem reforme Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Javnom raspravom se želi utvrditi hrvatski model isplate poticaja u sklopu zacrtanih i definiranih modela koje propisuje nova ZPP Europske Unije za programsko razdoblje od 2015. -2020. godina. Prvo predstavljanje održano je sa predstavnicama svih poljoprivrednih udruga, sektorskih organizacija te Hrvatske poljoprivrede komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i drugih institucija čije je članstvo direktno uključeno i zainteresirano za sustav izravnih potpora poljoprivredne i stočarske proizvodnje.

Hrvatska do 1. kolovoza 2014. mora izabrati modele poticaja, a osim onih koji su jedinstveni za sve zemlje postoje i pitanja na koja svaka država mora izabrati neke od modela koji su ponuđeni, a koji su specifični za svaku državu pojedinačno. Svim državama članicama ostavljena je mogućnost da sa svojim proizvođačima odluči koji je model za nju najbolji i najprihvatljiviji.

Cilj Ministarstva poljoprivrede je da se izaberu modeli koji će strateški dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji, koje su tijekom proteklih godina bile posebno zaštićene kroz nacionalni sustav potpora, poput stočarskog sektora, proizvodnje mlijeka i slično. Novim modelom želi se u poljoprivrednu proizvodnju uključiti što veći broj mladih poljoprivrednik. Također je jedan od strateških ciljeva u sustav potpora uključiti i nove poljoprivredne površine koje će se staviti u funkciju kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Isto tako, novim modelima potpore želi se zaštiti male poljoprivrednike, potaknuti na veće očuvanje zaštite okoliša i slično.

Prva rasprava pobudila je veliki interes poljoprivrednih proizvođača koji su svjesni svih hrvatskih specifičnosti a otvoreno se razgovaralo o pojedinim strahovima koje imaju pojedini sektori čiji se pozicija unutar nove ZPP mijenja. Proizvođačima je objašnjeno kako se uz novi model izravnih potpora otvaraju i velike mogućnosti kroz drugi stup zajedničke poljoprivredne politike – ruralni razvoj te da Hrvatska ima priliku kao članica Europske Unije iskoristiti svoje potencijale i mogućnosti za povećanje konkurentnosti te ostvarivanje boljeg dohotka od poljoprivredne i stočarske proizvodnje.

Prethodni članakDodijeljeni ugovori o financiranju i sudjelovanju u radu Nacionalne banke biljnih gena
Sljedeći članak5,9 milijuna kuna bespovratnih potpora za poljoprivredu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.