Između Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza 2.8.2018. je u Vladi RH sklopljen  ugovor o izravnoj dodjeli financijskih sredstava namijenjenih  financiranju police osiguranja zbog smanjenja utjecaja šteta u lovištima i podizanja razine sigurnosti.

Zbog porasta broja motornih vozila, njihovu brzinu i vrijednost te sve veću mrežu prometnica, štete od naleta divljači u prometu u značajnom su porastu. U 2017. godini na području RH zabilježeno je 3.789 naleta vozila na divljač. Utjecajem ljudi na okoliš te intenzivnijim obrađivanjem poljoprivrednih površina, stanište za divljač se mijenja i smanjuje, pa se divljač prilagođava novonastalim uvjetima te hranu nalazi na poljoprivrednim poljima ali često i stradava u prometu.

 

Financijska šteta je velika i ovisi o ishodu pojedinačnih sudskih postupaka na razini RH, troškovima te iznosima kamata i sl., a nikada se na jednom mjestu nije mjerila ukupna šteta od naleta divljači. Dugotrajnost sudskih postupaka, neujednačena sudska praksa (zbog tri različita zakona koja uređuju problematiku šteta) te veliki broj naleta vozila na divljač, rezultiraju velikim troškovima koje lovačke udruge ne mogu podmiriti. Lovačka društva su dovedena pred postupak likvidacije i odustajanja od zakupa prava lova. To predstavlja problem za državnu upravu i lokalnu samoupravu koje bi morale izvršavanje mjera uzgoja i zaštite divljači u lovištima povjeriti trećim osobama, uz isplatu naknade, dok bi u međuvremenu snosile svu odgovornost za štetu.

 

Iz tog razloga Ministarstvo poljoprivrede osmislilo je rješenje kroz jedinstvenu policu osiguranja za područje cijele Hrvatske kojoj će nositelj biti Hrvatski lovački savez. Financiranje takve police osiguranja od naleta na divljač omogućit će se  preraspodjelom  namjenskih sredstava od zakupnina i koncesija za lovišta, u iznosu od 12,5 milijuna kuna.

 

Na taj način osigurat će se održivost koncesija i zakupa prava lova, odnosno financijska stabilnost lovoovlaštenika te će se smanjiti nepotrebno opterećenje pravosudnog sustava u Hrvatskoj, uzrokovano velikim brojem sudskih postupaka oko utvrđivanja štete.

 

Ovo je vatrogasna mjera, kojom ove godine rješavamo veliki problem koji muči naša lovačka društva, a najveće koristi imat će korisnici motornih vozila kojih u Hrvatskoj ima preko dva milijuna. Prijedlogom novog Zakona o lovstvu stvorili smo dobar pravni okvir kako bi sačuvali poljoprivrednu proizvodnju koja trpi štete od divljači, ali istovremeno omogućili nesmetano obavljanje lova. Jasno smo propisali obveze lovoovlaštenika i vlasnika poljoprivrednih zemljišta  – kroz rokove i procedure za smanjivanje šteta na usjevima, kao i povećan odstrel divljači i nadzor. Sufinancirat ćemo i nabavu repelenata i električnih pastira, kako bi smanjili sve veću štetu od divljači na poljoprivrednim usjevima“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.

Prethodni članakOd 1. rujna kreću najpovoljniji krediti za poljoprivrednike
Sljedeći članakNova potpora za povećanje proizvodnje mlijeka – poljoprivrednicima 195 milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.