Juhe se drže tradicije!

104
juhe

Juha je utkana u hrvatsku tradiciju te se kao predjelo priprema od davnina. Stoga ne treba čuditi da čak 83,2% građana ističe kako češće kuhaju domaću juhu, negoli kupljenu juhu iz vrećice.


Juha je tradicionalno vrlo popularno jelo u našim krajevima, a tome u prilog govore i rezultati našeg istraživanja koje je pokazalo kako juhe, manje ili više učestalo, konzumira čak 98,7% hrvatskih građana.

Najveći broj građana pritom konzumira juhe nekoliko puta tjedno (41,6%). Jedna trećina ovo toplo predjelo konzumira barem jednom tjedno (33,4%), dok podjednak broj građana navodi da konzumira juhe svakodnevno (11,4%) ili rijetko (12,4%). Vrlo mali broj građana tvrdi kako juhe nikada ne konzumira (1,3%).

Kada je riječ o vrsti juha, na vrhu se izdvajaju dvije juhe i to goveđa koju preferira 28,9% građana te kokošja juha koja je prvi izbor za 26,1% njih. Slijede ih juha od gljiva ili šampinjona (13%), povrtna (11,9%) te juha od rajčice (8,4%).

U manjoj se mjeri konzumiraju i riblja juha (3,6%) te juha od bundeve (3,2%), dok je juha od graška iznimno rijetko na stolu hrvatskih potrošača.

Da preferira neku drugu vrstu juhe ističe 1,7% građana, a da nemaju preferencija kada je riječ o vrsti juhe stav je 3% sudionika ovog anketnog istraživanja.

Juha je kao što smo već spomenuli utkana u hrvatsku tradiciju te se kao predjelo priprema od davnina. Stoga ne treba čuditi da čak 83,2% građana ističe kako češće kuhaju domaću juhu, negoli kupljenu juhu iz vrećice.

Nadalje, ukupno 61,5% građana preferira bistre juhe, dok su krem juhe draže za 38,5% ispitanika.

Juha se uobičajeno jede za ručak i to kao svoj odgovor navodi čak 96,6% građana, dok ovo predjelo za večeru konzumira razmjerno mali udio u uzorku ispitanih (3,4%).

Istraživanje su tijekom rujna 2019. godine proveli Ja TRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

U sklopu istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz slučajan odabir kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika.

Izvor: Ja TRGOVAC

Razne recepte možete pronaći i u našoj kuharici “Kuhaj slano, kuhaj fino!

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIstarski sir Špin – prirodan i fin
Sljedeći članakKokos bajka
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.