Bez poljoprivrede kao strateški važne djelatnosti svake države i bez koje ne može biti napredka za normalni razvitak društva, smanjenje njenog značaja može biti pogubno. Stoga, vrijeme je da se zapitamo želimo li blagostanje sela ili nastaviti i dalje više uvoziti, a gotovo nepregledne poljoprivredne površine ostavljati neobrađenima, ili možemo nastojati osigurati što bolje uvjete hrvatskom seljaku.

Upravo iz navedenog razloga, održan je okrugli stol HSS-a, pod nazivom „Mirovine poljoprivrednika“.

Hrvatski prosjek

Prema podacima Eurostata granica siromaštva u Hrvatskoj je 1.850,00 kn i svatko tko ostvaruje prihod ispod toga je siromašan. Jesu li i koliko hrvatski poljoprivredni umirovljenici siromašni, žive li na rubu egzistencije i kako im se može pomoći, raspravljalo se na okruglom stolu, gdje su se okupljenima obratili Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu, Josip Mičija, dr.med., bivši zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Zrinka Jurčec, dipl.iur., načelnica Odjela za pravne poslove Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Nikola Pajek, potpredsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život“, i predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić.

Obzirom na zemlje Europske unije poput Austrije gdje je minimalna mirovina 857 eura, Slovenije 197 eura, Poljske 199 eura, te npr. u Irskoj gdje se primjenjuje državna mirovina u iznosu od 368 eura, hrvatski prosjek od 1082.65 kn (140 eura) sigurno nije dovoljan za preživljavanje. Nažalost, postoje i poljoprivrednici s nižim prosjekom, čime, nekada glavni pokretači države i proizvođači hrane, danas gladuju. Stoga dr. Mičija predlaže da bi osobe starije od 65 godina koje nemaju prihod trebalo osloboditi plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Osnovice osiguranja poljoprivrednika iznose tek 40% prosječne plaće u RH, što zajedno s kratkim mirovinskim stažem rezultira znatno nižim mirovinama od ostalih. Tako starosne mirovine poljoprivrednika ostvarene nakon 1. siječnja 1999. godine iznose 836 kn mjesečno, dok mirovine ostvarene u razdoblju do 1998. iznose 753 kn. Može se konstatirati da položaj poljoprivrednika nije zadovoljavajući te da su dovedeni u pitanje ciljevi uvođenja mirovinskog osiguranja, zaključila je Jurčec.

Nikola Pajek navodi kako su posljedice nebrige dalekosežne, socijalne, ekonomske i ruralne. Valja napokon razmisliti o uvođenju mogućnosti dokupa staža, osigurati da sustav automatski prepoznaje uvjete za mirovinu, a ne da se poljoprivrednike prebacuje sa službenika na službenika, te izbrisati neosnovane dugove, naveo je Pajek.

Svakako bi trebalo razmisliti o promjenama, i barem na takav način zaštititi ljudsko dostojanstvo naših poljoprivrednika.

Hrvatska je jedna od tri zemlje članice koje ozbiljno kasne s Programom ruralnog razvoja, na što je upozorio i ovih dana povjerenik za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske unije, Phil Hogan. Bez tog Programa Hrvatska neće moći povući 330 milijuna eura koje bi osim poljoprivrednika i stanovništva na selu, mogle koristiti i jedinice lokalne samouprave za izgradnju infrastrukturnih projekata, završila je Petir i predložila uvođenje nacionalne mirovine kao moguće rješenje.

 

 

Ivan Stupnišek, mag.ing.agr.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakProizvodnja maka
Sljedeći članak3,2 milijuna kuna iz IPARD-a za farmu za uzgoj i tov goveda
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).