Pred više od 150 sudionika u osječkom Centru za posjetitelje Tvrđe, održana je konferencija ,,AgroRocks 2023.ʺ posvećena proizvodnji hrane u uvjetima klimatskih promjena i većih sigurnosnih rizika. Događaj je sredinom rujna okupio poljoprivredne proizvođače, poduzetnike, domaće i međunarodne stručnjake, znanstvenu zajednicu, predstavnike regulatora i medije.
Što nas čeka u budućnosti i kakvu promjenu agrara promjena klime stvara, uvodno je oslikao najpoznatiji meteorolog u Hrvatskoj Zoran Vakula, koji je dao procjene utjecaja klimatskih promjena na domaću proizvodnju hrane u narednim godinama pa i desetljećima.
Možemo očekivati nove temperaturne rekorde
–Neprijeporna činjenica jest da nam se zemlja zagrijava, rekao je Vakula, prezentirajući podatke odstupanja globalne temperature zraka od 1890-ih do zadnjeg desetljeća. Najtoplije je posljednje desetljeće na globalnom nivou, rekao je Vakula.
Prezentirajući projekcije buduće klime u RH i bližoj okolici, prikazao je da temperatura i dalje nastavlja pozitivan trend, a količina oborina, u većini Hrvatske, ne posvuda, pokazuje blagi pad. Broj vrućih dana sve je veći, sve više toplih noći, pojačana je vlažnost zraka i više sunčanih razdoblja nego do sada.
–No klimatske promjene mogu imati i pozitivne učinke, a oni su, prema riječima meteorologa: produženje vegetacijskog razdoblja i moguće češće berbe, kao i veći prinosi pojedinih kultura. Šume su spas za CO2, izbor novih sorti otpornih na ekstremne prilike – suše i kratkotrajne velike količine oborina, rekao je Vakula, napomenuvši da iz mjeseca u mjesec imamo neki novi rekord, ali i da možemo očekivati i nove.
Konferencija se odvijala na svjetski dan demokracije, stoga je predsjednik Društva agrarnih novinara Hrvatske Vedran Stapić, ispred organizatora ovog događaja istaknuo da proizvodnju hrane kao građani ne smijemo podrazumijevati. Naglasio jest da je nužno raditi na razvoju svijesti potrošača koji prave pritiske na agrarne politike riječima “hranu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo”.
U sklopu konferencije održana su tri tematske panel diskusije koje su u kontekstu klimatskih promjena i sve većih sigurnosnih izazova tematizirala uzgoj žitarica i uljarica, stanje u stočarstvu te voćarskoj i povrćarskoj proizvodnji.
Žitarice i uljarice u teoriji kaosa
Klimatske promjene već uzimaju danak urodu, ali da ipak nije sve tako crno i da donose neke nove mogućnosti, saznali smo na panelu ,,Žitarice i uljarice u teoriji kaosaʺ.
Naglašeno je da je masovnije navodnjavanje najbolji odgovor domaćeg agrara na klimatske promjene. Da potencijala za navodnjavanjem imamo, rekao je prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.
–Ako Bog daje vodu mukte, zašto ju naplaćujemo seljaku?, postavio je pitanje profesor Stipešević i dodao da je regulacija nužna “ali ne da Drava, Dunav, Sava i dalje teku, a mi pri tome moramo naplatiti svaku kantuʺ.
Stipešević kao odgovor na klimatske promjene vidi u proizvodnji sadnog materijala koji više ne ide u smjeru maksimizacije nego optimizacije prinosa. Kod uzgoja kukuruza se napuštaju ideje o previsokim stabljikama i velikim klipovima. Kreiraju se biljke s boljom otpornosti na sušu i kraćom vegetacijom, FAO grupama koje mogu pretrpjeti toplinske valove kojima smo svjedočili. Tehnologija je puno bolja nego ranije, raznim genskim pomagalima možemo dobiti svojstva koja želimo.
Izvor: Agroklub
