Baranjski proizvođači tradicionalnih mesnih delicija predstavili su se ovog vikenda na sajmu S klobasicom u EU koji je po deveti puta održan u istarskom Sv. Petru u Šumi.

Kao i svake godine u sklopu sajma se održavaju i Dani hrvatskih kobasica i salama čiji sastavni dio je najveće nacionalno ocjenjivanje kvalitete ovih proizvoda. S ukupno 194 uzorka ovogodišnje ocjenjivanje je bilo najveće do sada, a 20 renomiranih stručnjaka ocjenjivalo je kobasice i salame u jedanaest različitih kategorija.

Članovi udruge Baranjski kulen – OPG Matijević iz Suze, OPG Stanković iz Belog Manastira, OPG Stojković iz Jagodnjaka i Belje plus poslali na ocjenjivanje svoje odabrane kulenove seke i osvojili ukupno pet zlatnih medalja od kojih su dvije pripale Belju. Tri zlatne medalje su osvojene i u kategoriji slavonskih kobasica (Belje, OPG Matijević i OPG Stojković) pa su baranjski proizvođači pokazali ujednačenost visoke kvalitete u svim tradicionalnim suhomesnatim proizvodima koje imaju u svom asortimanu.

Miodrag Komlenić, predsjednik udruge Baranjski kulen i direktor Baranjke, pogona za proizvodnju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda u Belju, istaknuo je ovo kao veliki uspjeh svih baranjskih proizvođača te dodao: „Naše ovogodišnje sudjelovanje na sajmu S klobasicom u EU, najuspješnije je do sada. Osvojenim zlatnim medaljama smo potvrdili da je Baranja iznimna eno-gastro destinacija u kontinentalnoj Hrvatskoj, kao što je to Istra na moru. Suradnja s partnerima u Istri nam je jako važna i otvara nam brojne nove mogućnosti i u promociji i u plasmanu baranjskih proizvoda. Zahvaljujući podršci Osječko-baranjske županije u prošloj godini smo pokrenuli nekoliko novih projekata vezanih uz Baranjski kulen koje planiramo nastaviti i u ovoj godini.“

Baranjskim proizvođačima Hrvoju Matijeviću, Slobodanu Stankoviću i Miloradu Stojkoviću ovaj  sajam je važna prilika za predstavljanje i prodaju tradicionalnih suhomesnatih proizvoda u Istri te uspostavljanje poslovnih kontakata za turističku sezonu. Kako ističu ove godine je potražnja bila jako dobra pa računaju da će tako biti i tijekom cijele godine, kako na Jadranu, tako i kod kuće u Baranji.

Sajam S klobasicom u EU ove je godine posjetilo nekoliko tisuća ljubitelja tradicionalnih domaćih proizvoda čija je ponuda zauzela cijeli gradski trg, a Sv. Petar u Šumi je bio pravi „grad od kobasica“ s brojnim događajima i eventima vezanim uz kobasice.

Prethodni članakZašto je bitna kemijska analiza mlijeka?
Sljedeći članakNapad stršljena na pčelinje zajednice i kako ih spriječiti?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.