Prije ispunjavanja obrazaca Gospodarskog programa predlažemo da se detaljno prouče Upute za ispunjavanju Gospodarskog programa i Uredba o načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 66/13).

PITANJE: Kao dokaz prava korištenja poljoprivrednog zemljišta priložit ćemo i ugovore o dugogodišnjem zakupu – trebamo li kopirati i gospodarske programe koji su sastavni dio tih ugovora o dugogodišnjem zakupu?

ODGOVOR: Nije potrebno kopirati stare gospodarski program uz ugovore.

PITANJE: Za vlastito poljoprivredno zemljište može li se priložiti ZK izvadak ispisan s interneta (e – izvadak) ili je potrebno dostaviti original iz gruntovnice?

ODGOVOR: Može e -izvadak.

PITANJE: Što znači u prilogu 2 točka 7 „Preslika ugovora ili drugog dokumenta o zakupu vlastitog poljoprivrednog zemljišta“?

ODGOVOR: Preslika ugovora ili drugog dokumenta o zakupu vlastitog (privatnog) (odnosi se na zemljište koje je uzeto u zakup od fizičkih i/ili pravnih osoba a nije od RH kao u drugom stupcu) poljoprivrednog zemljišta. Navedene su sve moguće opcije kod zakupa kako bi svatko mogao priložiti odgovarajući dokument.

PITANJE: U prilogu 2 točka 3 kao dokaz da imamo zaposlene djelatnike agronomske struke traži se potvrda HZMO – oni kažu da samo na osobni zahtjev uposlenika mogu izdati takvu potvrdu, a obzirom da mi imamo mnogo VSS, VŠS i SSS djelatnika agronomske struke kojim bi se dokumentom taj podatak mogao potkrijepiti?

ODGOVOR: Upisuje se u okviru gospodarskog programa u obrascu identifikacije i to jedna osoba koja je zaposlena, te za tu osobu treba potvrda HZMO. Titula dr.sc. (nosi najviše bodova, 4 boda), magistar (3 boda), a dip.ing. (VSS 2,5 boda).

PITANJE: U prilogu 2 točka 8 kao dokaz da imamo skladišni prostor prilažemo rješenje o upisu. Što ćemo sa trenč silosima na farmama u koje se skladišti sva potrebna hrana za stoku, a takvi objekti se ne registriraju? Imat ćemo veliku količinu proizvodnje za koju će ispasti da nemamo skladišni prostor a nije u biti tako.

ODGOVOR: Prihvaćaju se samo oni objekti koji su registrirani u Ministarstvu zdravstva u Registar objekata u poslovanju s hranom Ovisno o vrsti primarne proizvodnje (koja nosi specifične bodove) evaluiraju se podaci. Primjerice; ukoliko se odlučite za sjemensku proizvodnju; trenč silosi isto kao drugi skladišni kapaciteti neće biti bodovno značajni. Skladišni kapaciteti i količina proizvodnje boduju se pri trajnim nasadima, povrćarstvu, cvjećarstvu, ratarstvu. Trenč silosi za hranu za stoku niti u kojem slučaju ne nose bodove što je vidljivo iz Uredbe o načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 66/13).

PITANJE: Kako da razvrstamo traktore s obzirom da u tablici piše Snaga – raspon, a u tekstu koji se ispod pojavi piše upisati zbrojenu snagu svih traktora – što znači onda SNAGA (raspon)?Kako je moguće zbrajati traktore različite snage?

ODGOVOR: Potrebno je zbrojiti ukupnu snagu svih traktora kojima se raspolaže i za koje će dostaviti preslike prometnih dozvola.

PITANJE: U planiranoj proizvodnji ima samo pet redaka a mi imamo znatno više proizvodnji ako ih grupiramo kao što su pri upisu u Agronet. Gdje da stavimo sjemensku proizvodnju?

ODGOVOR: Potrebno je upisati proizvodnju koja se planira na proizvodno -tehnološkoj cjelini za koju se podnosi zahtjev za zakup. Sjemenska proizvodnja– može biti bodovno značajna ukoliko je to primarna proizvodnja koja se odabere na listu identifikacija. Ponuditelji ne upisuju svu planiranu proizvodnju koju će imati npr. na bazi cijele tvrtke u narednoj godini. Ovdje se bazira na proizvodnju koja će se primijeniti na zemljištu koje je predmetom javnog poziva (nije niti logično da će na x ha primijeniti nebrojeno mnogo različitih proizvodnji).

PITANJE: U popisu objekata u gospodarskom programu ima samo četiri retka u koje možemo upisati objekte po vrstama, kako ćemo upisati ako imamo više različitih objekata? Što ćemo navesti kao kapacitet, vrijeme građenja objekata i legalnost kada je u pitanju više objekata?

ODGOVOR: Potrebno je odabrati iz padajućeg izbornika ono što je ponuđeno i sukladno odabranom ispuniti podatke vezane za vlasništvo i je li objekt legalizirano ili ne.

PITANJE: Kod cjelina koje imaju više čestica, npr. gdje je zajedno zemljište za ratarsku i vinogradarsku proizvodnja od koje čestice da uzmemo udaljenost do objekta – najbliže, najveće, centroida čestica te od kojeg objekta – najbliže farme, vinarije?

ODGOVOR: Udaljenost tehničko -tehnološke cjeline boduje se u ovisnosti ima li ponuditelj stočnu farmu ili objekt za skladištenje/doradu/preradu ili samo poljoprivredno zemljište. Tako najveći broj bodova dobivaju oni čija se farma/objekt nalazi na udaljenosti do 1 km, a u slučaju da ima samo zemljište oni koji se nalaze neposredno uz zemljište za koje je objavljen javni poziv. Bodovi se dobivaju samo po jednoj od ovih situacija. To je jasno definirano u Uredbi o obrascu i načinu vrednovanja gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („NN“ br. 66/2013). Udaljenost koja će se upisati ovisi o odabranoj primarnoj proizvodnji koja se navodi u Gospodarskom programu i može se odabrati od najbliže katastarske čestice jer se u padajućem izborniku pojavljuje:
Objekti udaljeni manje od 1 km,
Objekti udaljeni 1 – 10 km,
Objekti udaljeni više od 10 km,
Zemljište neposredno,
Zemljište udaljeno manje od 10 km,
Zemljište udaljeno više od 10 km.

Prethodni članakNove IPARD isplate Lokalnim akcijskim grupama
Sljedeći članakPoziv iz HZMO -a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.