Pitanje iz naslova postavili smo si uvidjevši kako je sve veći broj tvrtki i organizacija koji rade na razvoju i popularizaciji korištenja zapisa nastalih iz satelita. Put do odgovora nije bio brz niti jednostavan. Otvorili smo tu Pandorinu kutiju, a poseban naglasak stavili na primjenu u okruženju domaćih poljoprivrednika. 

Znamo priličan broj primjera gdje se sateliti i dronovi uspješno koriste na velikim površinama poput onih u Brazilu, Ukrajini ili SAD-u, gdje se nadziru stada, rade procjene uroda i prate zdravstvena stanja nasada te analiziraju štete.

Ali kako ove tehnologije primjeniti u okvirima manjih gospodarstva, sitnijih površina i niže platežne moći? 

Analizirali smo mnoge, ima ih javnih i privatnih, iz malih i velikih kompanija, s više ili manje mogućnosti korištenja, s boljim i lošijim korisničkim iskustvima. Kategorizirali smo ih te odabrali sljedeće kao naše favorite. 

EOS Data Analytics

Ova kompanija danas djeluje globalno, a poslovanje je započela iz Ukrajine. Njihov osnivač Max Polyakov ne skiva velike ambicije u ovom području te najavljuje lansiranje vlastite konstelacije od 7 satelita, od kojih će prvi put Zemljine orbite do konca ove godine.

Ali dok dočekaju vlastite, njihov software itekako uspješno radi s javnim i komercijalnim zapisima sa satelita drugih kompanija. Njihove servise za nadzor usjeva obilježava pregledno i intuitivno sučelje, kao i bogat set alata. Tu su dakako i razni indeksi, kao i mogućnost automatiziranog unosa grupe čestica kroz KML datoteke. 

Aplikacija omogućuje i meteorološke podatke (arhivske i prognozne) za svaku od tabli kao i dokumentiranje aktivnosti, čime donekle i ulazi u sferu FMS (Farm management softwarea). Ova je tvrtka razvila niz usluga kojima izlazi izvan okvira samih poljoprivrednih proizvođača, jer nudi razna specifična rješenja i sučelja za IT stručnjake, osiguravajuća društva, agro kooperacije i proizvodne konzultante. Donose mogućnost zoniranja, nadzora, višestruke mogućnosti timskog rada te raznih upozorenja što može biti od interesa većim tvrtkama.

Korisnici imaju prilično mogućnosti u modu besplatnog korištenja, ali se prave stvari nude tek uz naplatu. 

Cijena je ovisna o razini usluge, pa tako paket od 1000 hekatra košta 460 EUR-a na godinu, dok onaj s više mogućnosti za istu površinu naplaćuju 1360 EUR-a.

Ne, nismo ovaj ukrajinski sustav uvrstili zbog simpatija ili naklonosti u aktualnim ratnim zbivanjima. Prema viđenom tijekom našeg testiranja, oni zaslužuju najviša mjesta.

I da, uz web aplikaciju dostupna i mobilna za Google i Apple uređaje.

https://eos.com/products/crop-monitoring/

Agrivi 

Pojedinci će se pitati što Agrivi uopće radi na ovom popisu, ali to nipošto nije slučajno. Dapače. Poznato jest da ova domaća tvrtka razvija internetske aplikacije za vođenje biljne proizvodnje na više razina, ali nama nije promaklo da su u njima integrirani i moduli koji donose najbolje od satelitskih tehnologija. I još ponešto.

Sami foto zapisi imaju relativno malu vrijednost korisniku, međutim ako su oni upareni s informacijama s terena onda mogućnosti primjene rastu eksponencijalno. A upravo je to glavni forte Agrivija na ovom popisu. I oni pružaju meteo podake, koje omogućavaju dopuniti s IoT meteo i soil rješenjima s konkretnog lokaliteta. Tu se odmičemo od predickija i procjena, i dolazimo u svijet konkretnih stvarnih vrijednosti. Vrijednosti za najbolje moguće odluke u proizvodnji.

I Agrivi dolazi u web i app izvedbi, koje ćete lako pronaći na storeu Vašeg mobilnog telefona. 

Sinergise – Sentinel Hub, Sentinel Playground

Kada je riječ o alatima koji olakšavaju korištenje satelitskih fotografija prosječnom korisniku bio bi grijeh ne spomenuti i slovenski Sinergise. 

Ova je tvrtka sa sjedištem u Ljubljani regionalni je lider u razvoju online rješenja za korištenje satelitskih zapisa. Nude alate za različite primjene, najčešće u kontekstu ESA i europskog programa Copernicus i Sentinel satelita.

Njihova su rješenja dijelom i sustava domaće administracije (Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju), koja u podlozi nadzora isplate potpora vrti njihov engine.

Vrijedi izdvojiti njihov Sentinel Playground – zgodnu platformu za upoznavanje s mogućnostima satelitskih fotografija. Nude više satelita na izbor, uz mogućnosti filtera zapisa kroz definiciju razine naoblake. Besplatan je i pruža različite dodatne opcije.

Njihov drugi proizvod, EO browser, nudi više, ali donosi i poteškoće u korištenju. Sučelje traži relativno visoku razinu edukacije korisnika, a ni intuitivnost korištenja mu nije najjača strana. 

Dobra je vijest da Sentinel HUB pruža mogućnost aplikativnog pristupa svojim internetskim sustavima, što je i prilično dobro dokumentirano. 

https://apps.sentinel-hub.com/sentinel-playground/

OneSoil 

Ovaj app sa švicarsko-poljskom adresom je prilično daleko dogurao u popularizaciji indeksa i zoniranja kao podloge za preciznu poljoprivredu. Popularni su među poljoprvrednicima s razlogom.

Riječ je o besplatnoj aplikaciji za daljinsko promatranje razvoja usjeva, praćenje vremena i dodavanje bilješki. U web verziji je moguće pregledavati datoteke sa strojeva i izračunavati količine sjemena i gnojiva, baš kao i na mobilnoj aplikaciji. I u drugom smjeru Onesoil omogućuje preuzimanje zona u različitim formatima u ovisnosti od mehanizacije s kojom raspolažete.

https://onesoil.ai/en/

AgroMonitoring 

Ova britanska tvrtka nudi kombinaciju Sentinel zapisa s vremenskom prognozom na razini pojedinog poligona (zemljišne čestice). U branši su desetak godina, a sustav kontinuirano nadograđuju. U tijeku našeg istraživanja dogodio se i prelazak na novu verziju koja je u odnosnu na prethodno donijela poboljšano korisničko iskustvo. 

Nude i aplikativni pristup, ali takve mogućnosti naći ćete na većoj razini kod drugih ponuditelja. 

https://agromonitoring.com/

Planet Lab

Podatak da je danas u Zemljinoj orbiti više od 200 njihovih satelita jasno opisuje razmjere njihovog utjecaja na ovu scenu.

Dvije su konstelacije Planet Laba danas u punoj funkciji.  Prva je Dove, mreža koja sadrži više od 200 malih satelita preciznosti 3 metra za najmanju jedinicu zapisa (pixel). Druga je SkySat koji čini 21 satelit razlučivosti 50cm. Ova tvrtka danas u prosjeku dnevno isporuči 1700 fotografija Zemlje iz svemira.

U njihovoj je grupaciji bila i akvizirana RapidEye misija koja je davala zapise 5-metarske rezolucije. Ista je zaključila svoje djelovanje prije dvije godine, ali i danas omogućuje pristup arhivskim zapisima koji datiraju od 2009. 

Oni su dakle proizvođači, prva ruka, rekli bismo. No uz svoje fotografije nude i niz alata namjenjenih krajnjem korisniku. Planet Explorer, Planet Stories, Basemaps viewer i Tasking Dashboard njihove su perjanice, kojima su prilično zakomplicirali život prosječnom korisniku, u našem slučaju poljoprivredniku.

Da, oni pružaju razne mogućnosti u domeni opće primjene, ali malo ćete toga na prvu naći za specijaliziranu primjenu na malom poljoprivrednom gospodarstvu. Ova se velika kompanija svojim rješenjima po našem iskustvu nije odlučila približavati prosječnom internet korisniku. Njihov poslovni fokus je drugdje, a uspjeh ne izostaje, budući da njihovih 750 zaposlenih kreira godišnji prihod veći od 113 milijuna dolara.

Budući da je tvrtkama iz ove domene ‘defence’ primjena (obavještajna) itekako lukrativna djelatnost, bit će zanimljivo pratiti kretanje njihovih prihoda u ovoj i narednim godinama.

https://www.planet.com/

Ovo je istraživanje dijelom projekta SatelitFoto@AgroHR koji Agroklub provodi kroz M16 Suradnja s partnerima Calis, JUŽRA OBŽ te poljoprivrednim proizvođačima.

OGLAS
Prethodni članakCroaticanna – ulje industrijske konoplje OPG-a Kalić
Sljedeći članakZa sprječavanje štete od divljači četiri milijuna kuna
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.