Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 8. travnja 2021. godine uputila Hrvatskom saboru na drugo čitanje konačni Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, a koji osigurava dosljedno ispunjavanje zadaće usklađivanja s europskim pravnim okvirom te daljnje uređivanje poslovnog ponašanja i suzbijanja nepoštenih trgovačkih praksi.
Konačnim prijedlogom zakona prihvaćeni su prijedlozi izneseni na plenarnoj sjednici Hrvatskog sabora održanoj 25. veljače 2021. godine i prijedlozi Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Tako se novim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi proširuje obuhvat proizvoda, pojedini pojmovi se usklađuju i ujednačavaju s Direktivom, promjenom praga ukupnog godišnjeg prihoda proširuje se obuhvat adresata te svi kupci i s njima povezana društva s ukupnim godišnjim prihodom iznad 15 milijuna kuna ulaze u obuhvat zakona. Također se preciznije uređuje obveza postojanja pisanog ugovora između kupca i dobavljača te pravila i odgovornosti vezana za izdavanje računa i otkupnog bloka, proširuje se obuhvat pojava nepoštenih trgovačkih praksi s prijašnjih 33 na 43, a kao novost uvode se i nenajavljene pretrage te zaštita identiteta stranke, uslijed čega se očekuje veći broj prijava potencijalnih nepoštenih trgovačkih praksi.
U cilju zaštite proizvođača, definiraju se proizvodno i tržišno osjetljivi poljoprivredni i prehrambeni proizvodi koji su od vitalnog značenja za održivost poljoprivrede kao što su mlijeko i mliječni proizvodi, svježe goveđe/teleće, svinjsko i meso peradi, jaja, svježe voće i povrće, brašno i kruh, šećer, biljna ulja u prehrani, a na rok primjene od 30 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona uvode se nepoštene trgovačke prakse prodaje tih proizvoda ispod krajnje prodajne cijene, kao i prodaje po prodajnoj cijeni koja je za krajnjeg potrošača niža za više od 34 % od krajnje prodajne cijene. Konačnim prijedlogom zakona krajnjom prodajnom cijenom se smatra ona cijena po kojoj trgovac prodaje proizvod u maloprodaji krajnjem potrošaču, a formira se na način da se nabavna cijena poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda množi najmanje koeficijentom 1,10.
Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi je doveo do sigurnije i jasnije pozicije domaćih proizvođača u lancu opskrbe hranom te označio početak uvođenja novih mjerila i praksi u trgovini hrane te su učinkovito i jasno artikulirana prava i obveze svih dionika u lancu opskrbe hranom.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
