U Službenom listu Europske unije od 14. travnja 2015. godine objavljena je PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2015/580 od 26. ožujka 2015. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Krčki pršut (ZOZP)).

Time je Republika Hrvatska dobila prvu oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla odnosno prvi proizvod – Krčki pršut čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom EU tržištu.

Proces zaštite naziva ovog proizvoda započeo je u travnju  2010. godine kada je Ministarstvu poljoprivrede Mesnica-market „Žužić“, Krk dostavila zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla Krčkog pršuta. Nakon provedene procedure Ministarstvo poljoprivrede je u ožujku 2012. godine donijelo Rješenje o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla čime je naziv „Krčki pršut“ postao zaštićen u Republici Hrvatskoj. U veljači 2014. godine Ministarstvo poljoprivrede uputilo je Europskoj komisiji zahtjev za registraciju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla „Krčki pršut“ na razini Europske unije. Nakon procedure na europskoj razini 14. travnja ove godine, objavom navedene Uredbe Komisije, naziv Krčki pršut upisan je u registar zaštićenih oznaka.

Proizvodnja “Krčkog  pršuta“ ograničena je isključivo na područje otoka Krka. “Krčki pršut” je trajan suhomesnati proizvod od svinjskog buta, bez zdjeličnih kostiju, suho salamuren morskom soli i začinima, sušen na zraku bez dimljenja te podvrgnut procesima sušenja i zrenja u trajanju od najmanje godinu dana. Specifičnost “Krčkog pršuta” proizlazi iz njegova dugogodišnjeg ugleda, vještine i umijeća proizvođača koji se pri proizvodnji koriste tradicionalnom recepturom.

Dugogodišnja tradicija proizvodnje “Krčkog pršuta“ rezultirala je nekim posebnostima u postupku proizvodnje, odnosno posebnim karakteristikama konačnog proizvoda koji se razlikuje od pršuta proizvedenih u bližoj okolici. „Krčki pršut“ blage je arome,  karakteristične za  sušeno svinjsko meso sporog i dugotrajnog zrenja koja može doći do svog punog izražaja  s obzirom da nije prikrivena mirisom dima.  Iako je “Krčki pršut” polako stekao ugled tijekom dugog razdoblja koje seže daleko u povijest, naglom povećanju njegova ugleda tijekom posljednjih pedeset godina pridonio je i razvoj turizma na otoku Krku.  “Krčki pršut” bio je jedan od malobrojnih domaćih proizvoda koji se odmah počeo nuditi turistima i koji je kvalitetom i količinom mogao zadovoljiti njihove potrebe.

Još tri zahtjeva za registraciju oznake podrijetla su objavljena u Službenom listu EU radi procedure prigovora na europskoj razini: zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti naziva „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres“, zahtjev za registraciju zaštićene oznake izvornosti naziva „Neretvanska mandarina“, te zahtjev za registraciju oznake izvornosti  „Ogulinski kiseli kupus“. Ovi proizvodi, ukoliko Europska komisija ne zaprimi niti jedan prigovor, bit će slijedeće registrirane hrvatske oznake na razini Europske unije.

Zaštitom naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla nagrađena je vještina i odlučnost poljoprivrednika i proizvođača koji su sačuvali običaje, u isto vrijeme uvažavajući razvoj novih tehnologija.

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakIzbor za najbolju poljoljekarnu u 2015. godini
Sljedeći članakHrvatski program ruralnog razvoja mora na još jedan popravni
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.